Scena

Zašto klasična glazba više nije u modi?

Nedavno je završena jedna glazbena era, jer je Frank Music Co. – 80 godina stara njujorška institucija, ujedno i posljednja koja se bavila klasikom u Velikoj jabuci, zatvorila svoja vrata.


“Prednosti interneta na kraju prošlog stoljeća učinile su opstanak malih tvrki gotovo nemogućim”, izjavila je Heidi Rogers, bivša vlasnica Franka i dodala da ona, nažalost, nema potrebnih prihoda za oglašavanje.

Gubitak Franka nije tek priča o tvrki koja nije imala potrebna sredstva za plaćanje najamnine, nego šire govori o općenitom padu klasične glazbe. Ako krenete u pretraživanje iTunesa, brzo ćete primjetiti da postoji šarolik izbor, i to ne samo između velikana poput Bacha i Mozarta, nego i manje poznatih umjetnika poputRainholda Gliera i Clare Schumann. No niti jedan od navedenih glazbenika nema svoj album među top 100 albuma.

Nije uvijek bilo tako, piše Music.Mic. 1913. godine, kad je ‘Posvećenje proljeća’Igora Stravinskog debitiralo u Parizu u novootvorenom Théâtre des Champs-Élysées, riječ je bila o toliko kontroverznom djelu da se digla pobuna među publikom koja je navodno upala na binu, te je desetak osoba uhićeno. Što dovoljno govori o strasti kakvu su mogli izazvati novi radovi.

Danas publiku koja pohađa klasične koncerte čine ljudi od kojih se nikako ne bi mogla očekivati pobuna, budući da je većinom riječ o hladnokrvnoj intelektualnoj eliti. Uz to, postoje tri velika razloga zašto su to glavni sljedbenici ovog glazbenog žanra.

Prvi je trošak. Naime, klasični koncerti su skupi. Što ni malo ne čudi kad uzmete u obzir koliko su školovani glazbenici koji ih pripremaju, koliko te pripreme traju, te koliko ih nastupa.

U Metropolitan Operi u New Yorku, sve osim otužnih sjedala u posljednjim redovima koštat će vas preko 100 dolara. Jeftiniji teatri su zatvorili svoja vrata.

Drugi razlog je vrijeme. Najpopularnija glazba danas je prilično kratka. Od Louisa Armstronga do Katty Perry, ali i svega između, većina hitova traje tri do četiri minute. I to nije slučajnost. Jer kako smo mi postali zauzetiji, glazba je postala kraća.

Zahvaljujući struji, automobilima i slobodnom vremenu koje posvećujemo različitim aplikacijama i mailovima, imamo sve manju koncentraciju. Ako trenutačno ovaj tekst čitate na kompjuteru, pogledajte samo koliko još prozora imate otvorenih. Shvaćate li sad o čemu pričamo?!

No klasična glazba ne mari za to koliko neodgovorenih poslovnih mailova vas čeka. Famozna ‘Deveta simfonija’ od Beethovena i dalje iziskuje sat vremena vaše potpune pozornosti.

Konačno, treći razlog je otuđenje. Kao što je pijanist Stephen Hough napisao uGuardianu, većina nas se upoznaje s klasičnom glazbom putem snimaka u školi, jer rijetko koja škola ima budžet za instrumente potrebne za njezino izvođenje.

Danas su naši životi ispunjeni hitićima koji nas prate u liftu,trgovačkom centru, pa čak i wc-u. I premda su znanstveno dokazane brojne prednosti klasične glazbe, primjerice kao lijek u slučaju nesanice, a o dobrobitima razvoja mozga kod male djece da ne govorimo, od nje se udaljavamo.

Ona je nekoć bila dio svakodnevice, jer je svaki grad imao svoj orkestar i djecu se vodilo na koncerte. Također, s obzirom da ima stotine godina staža iza sebe, ona može opisati gotovo svaku poznatu emociju koju su ljudi iskusili.

No sve to ništa ne znači ako je ljudi ne slušaju.


Tekst: express.hr

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close