LifestyleScena

Za mentalno zdravlje bolje je biti nezaposlen, nego imati loš posao

Još jedna znanstvena studija pokazala je nešto što vjerojatno već znate iz iskustva – za mentalno zdravlje je bolje biti nezaposlen nego imati loš posao.


U Hrvatskoj nezaposlenost polako pada. Travanj je bio drugi mjesec zaredom u kojemu je broj nezaposlenih padao i prvi mjesec nakon rujna 2014. s manje od 300.000 nezaposlenih. Naravno, dolazi vrijeme sezonskih poslova, dio ljudi izlazi iz evidencije zbog redovnog školovanja ili mirovine, ali trend je generalno pozitivan. Istodobno, prema novim podacima Porezne uprave, radnike ne plaća 5032 poslodavca, 15.230 ljudi koji se vode kao zaposleni zapravo ne dobiva plaću. Najviše se ljudi zapošljava u trgovini, ali iz tog ih se sektora i najviše vraća na popise nezaposlenih.

Tržište rada oporavlja se, ali poslovi nisu baš sjajni

Nezaposlenost nakon krize nije rasla koliko su svi strahovali, ali se ni tržište rada ne oporavlja dovoljno brzo. Posebno zabrinjava velik udjel loše plaćenih, nestabilnih poslova koji se nude i ostavljaju dugoročne posljedice na produktivnost i zdravlje radnika.

Direktor Centra za učinkovitost radne snage i počasni profesor na Sveučilištu Lancaster Stephen Bevan na portalu The Conversation objavio je vrlo zanimljiv članak o otkrićima njegova istraživanja. Bevan je istražio utjecaj poslova loše psihosocijalne kvalitete na mentalno zdravlje radnika. “Otkrića me prisiljavaju da se, možda heretički, upitam je li nam zapravo bolje bez posla”, napisao je.

Što je psihosocijalna kvaliteta posla

Psihosocijalna kvaliteta pokazuje koliko neki posao radniku nudi kontrole, autonomije, izazova, raznolikosti i odlučivanja u ispunjenju zadataka te u skladu s tim poboljšava ili ugrožava psihološko zdravlje. Bevanov tim ustanovio je jasnu vezu između mentalnog zdravlja i onoga što nazivamo “dobrim poslom”.

Važne podatke za razumijevanje te veze dobili su iz redovite godišnje studije Dinamika kućanstava, prihoda i rada (HILDA) koju Sveučilište u Melbourneu provodi od 2001. i ima impresivnu bazu podataka koje je lako usporediti s drugim situacijama poput nezaposlenosti.

Zapošljavanje nije samo statistika

Rezultate koje Peter Butterworth i njegov tim s Australskog narodnog sveučilišta objavljuju svake godine pažljivo prate stručnjaci u cijelom svijetu, posebno u zemljama u kojima tek pokušavaju shvatiti što zapravo znači “dobar posao ” izvan uskih ekonomskih definicija.

Konvencionalno je mišljenje da je loše biti nezaposlen, što je uvelike i točno, ponajprije zbog prihoda. Nezaposlenost utječe na samopouzdanje, socijalnu uključenost, odnose i zdravlje. Svaka politika koja promovira zapošljavanje je racionalna i argumentirana”, piše Bevan. “Ali iskustvo nam pokazuje, naročito u periodima visoke nezaposlenosti, da nije svaki posao dobar, što dovodi u pitanje forsiranje rada radi plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i skupljanja radnog iskustva na kojemu se inzistira na tržištu rada”.

Loši poslovi stvaraju loše radnike

Loši i rutinski poslovi, neusklađeni s vještinama radnika, možda su dobar način da oni ostanu u doticaju s tržištem rada i održe radne navike, ali Butterworthovi podaci otkrivaju nešto drugo. “HILDA nedvosmisleno pokazuje da je psihosocijalna kvalitete lošeg posla gora od psihosocijalne kvalitete neposlenosti”, piše Bevan.

Prateći ljude koji su se zapošljavali nakon što su neko vrijeme bili bez posla, Butterworth je ustanovio da oni koji su došli na optimalne poslove pokazuju značajno poboljšanje mentalnog zdravlja u odnosu na ljude koji su ostali nezaposleni, a oni koji su se zaposlili na lošim poslovima pokazuju značajno lošije mentalno zdravlje od nezaposlenih.

Politike zapošljavanja moraju se baviti kvalitetom

“Sada imamo malo precizniji odgovor na pitanje utjecaja nezaposlenosti i zaposlenosti na čovjeka. Da, bolje je biti zaposlen ako je posao prikladan, ali ako nije, postoji jaka šansa da će vam se mentalno stanje pogoršati”, piše Bevan. “Moramo se zapitati jesu li neke politike zapošljavanja krive što ljudi brzo završavaju na cesti nakon što se zaposle, jer nisku produktivnost radnika možda izaziva sam posao. To nas ne bi trebalo odvraćati od društvene misije da se svakome osigura posao, ali bismo se trebali više pobrinuti za kvalitetu poslova. Čak i u recesiji nije svaki posao dobar posao.”


Tekst: telegram.hr

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close