U Otočcu održan panel “Iseljeništvo kao potencijal demografskog i gospodarskog razvoja Hrvatske”

U petak, 24. studenog, u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Otočac održana je panel rasprava pod nazivom „Iseljeništvo kao potencijal demografskog i gospodarskog razvoja Hrvatske“, u organizaciji Županijskih komora Otočca, Karlovca i Siska.

Skup je u ime domaćina pozdravio Joso Brajković, predsjednik ŽK Otočac, istakavši kako depopulacijska kretanja u Hrvatskoj, a posebice na području Banovine, Gorskog Kotara, Gacke, Like i Krbave, ali i Primorja, „zahtijevaju posebnu pažnju u državi“, te da je po tom pitanju potrebna provoditi „koordiniranu i zajedničku aktivnost svih institucija u Hrvatskoj, bez politiziranja i ideoloških razlika“.

U tom kontekstu istaknuo je kako posebnu ulogu u procesu revitalizacije ima iseljena Hrvatska: „osim pronatalitetne politike, može pomoći i naše iseljeništvo u Europi i izvan Europe gdje se nalaze potomci našega naroda koji su prijašnjih desetljeća, pa i stoljeća emigrirali. Oni bi mogli dodatno potaknuti gospodarski razvitak“.

U ime Ličko-senjske županije skupu se obratila zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić ističući osviještenost i probleme koje stvara sve veća depopulacija stanovništva, nastala bilo prirodnih putem bilo jačim iseljavanjem. Orešković Brkljačić je ukratko navela i niz projekata koje Ličko-senjska županija provodi u cilju smanjenja iseljavanja i poticanja useljavanje.

Potom su uslijedila dva panela, koje je moderirao viši stručni suradnik u ŽK Otočac Ivan Laškarin.

U prvom panelu pod nazivom Hrvatska populacijska politika i iseljeništvo, sudjelovali su Nikola Šimunić, znanstveni suradnik sa Instituta za migracije i narodnosti, Mislav Rubić, viši stručni savjetnik u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, i Mary Ann Rukavina Cipetić, društvena poduzetnica i predsjednica udruge GTF – Inicijativa za održivi rast.

U uvodnom izlaganju Nikola Šimunić je predstavio pregled demografskih kretanja koji su u posljednjih stotinjak godina značajno utjecali na hrvatske razvojne resurse.

“Hrvatska je u zadnjih stotinjak godina doživjela osam snažnih emigracijskih valova – tri povezana s ratnim zbivanjima i pet mirnodopskih“. Upozorio je kako su recentni oblici iseljavanja u kojima sele cijele obitelji s ljudima u fertilnoj dobi bez namjere povratka, što se značajno razlikuje od tradicionalnih migracija kad su u inozemstvo na rad odlazili uglavnom muškarci. Rezultat takve selektivne emigracije odnosno iseljavanja mladih obitelji, su starenje i sužavanje radno aktivnog kontingenta stanovništva“, naveo je Šimunić.

Drugi nepovoljan ishod je posljedično i depopulacija: „prema popisu stanovništva RH je u 2021. godini imala manje od 3,8 milijuna stanovnika, a prema projekcijama Eurostata ta brojka će se do 2050. spustiti do 3,3 milijuna“. Kao potencijalno najefikasniju mjeru ublažavanja negativnih demografskih procesa Šimunić vidi upravo imigraciju i to prvenstveno hrvatskih iseljenika.

Mislav Rubić je pojasnio ulogu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, te naglasio kako se poticajne demografske politike i djelovanja zasnivaju na znanstvenom pristupu i koordiniranom djelovanju niza aktera i tijela javne uprave. U tom pogledu istaknuo je važnost uspostave budućeg registra stanovnika koji bi bio osnova za pravovremeno reagiranje i poduzimanje mjera. Istaknuo je također kako će hrvatsko iseljeništvo imati značajnu poziciju u novoj Strategiji demografske revitalizacije RH do 2033. godine. Kao ključ uspjeha za sve demografske mjere naveo je suradnju tijela državne uprave s jedinicama lokalne i područne samouprave, koji poznaju teren i najbolje mogu ponuditi prilike koje bi mogle privući naše iseljenike na povratak u domovinu.

Mary Ann Rukavina Cipetić, i sama povratnica iz dijaspore je iz prve ruke svjedočila o preprekama na koje nailaze povratnici i useljenici hrvatskog podrijetla. Prema njenom mišljenju, od nacionalnog interes je prvenstveno zadržati mlade ljude, a to se prema njenom mišljenju može ostvariti kroz osnaživanje civilnog društva i poticanja ulaska u poduzetništvo, s posebnim naglaskom na potrebe mladih i žena. Rukavina Cipetić drži da iseljenici nemaju dovoljno informacija o mogućnostima poslovne suradnje i rada u Hrvatskoj, te naglašava potrebu za jačanjem međusobnih kontakata i pozitivnom promocijom Hrvatske kako u domovini tako i inozemstvu.

Na drugom panelu, pod nazivom Iseljeništvo kao čimbenik gospodarskog razvoja, sudjelovali su: Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti, Ivanka Kunštić, voditeljica Sektora za integraciju i statusna pitanja u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, Jorge Francetić voditelj programa voća i povrća u Obala Grupa d.o.o. te Marijan Krmpotić, direktor Kroma d.o.o. Gospić.

Ivanka Kunštić je odmah na početku istaknula ključnu ulogu hrvatskog iseljeništva u stvaranju slobodne Hrvatske. Dijaspora je ta koja je na sve načine svesrdno podržala osamostaljenje i stvaranje nove države. Prema njenim riječima, Republika Hrvatska održava intenzivne kontakte sa cijelom hrvatskom dijasporom na svim kontinentima, a trenutno je poseban fokus djelovanja na Latinskoj Americi. Spomenula je i ciljne skupine i načine na koji se nastoji privući ljude u Hrvatsku – jedan je doseljavanje najstarije generacije umirovljenika, druga je doseljavanje učenika i studenata, a treća je privlačenje poduzetnika hrvatskih korijena, koji su u svojoj sadašnjoj domovini stekli zavidni kapital i pozicije u tamošnjim društvima. Kao bitan element u realizaciji mjera usmjerenih ka privlačenju i održivom povratku naših iseljenika navela je suradnju s lokalnom zajednicom, te pozitivan primjer nedavno potpisanog Sporazuma o suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Jorge Francetić je povratnik iz Argentine, koji se trajno vratio u Hrvatsku s cijelom obitelji i u domovini pokrenuo posao. Prema njegovim riječima, iseljeni Hrvati nedovoljno poznaju Hrvatsku, te je predložio nekoliko konkretnih ideja, poput otvaranja kampa u zabačenijim i siromašnijim argentinskim pokrajinama gdje ima dosta iseljenih Hrvata i njihovih potomaka, kako bi ih se pripremilo za iseljavanje u Hrvatsku. Također smatra da bi bilo krajnje poticajno pozvati u domovinu skupine mladih ljudi, različita interesa, da vide što je Hrvatska i kako se ovdje živi. To iskustvo bi, smatra Francetić, značajno utjecalo na njihovu odluku o trajnom preseljenju u Hrvatsku. Bitnim za uspostavu i osnaživanje gospodarske suradnje s iseljenicima Francetić je naveo uspostavu institucionalnih kontakata s poduzetnicima i specijalistima hrvatskog podrijetla i njihovo povezivanje po strukovnim područjima kojim bi se omogućila lakša komunikacija i sporazumijevanje oko mogućnosti otvaranja poslovanja u Hrvatskoj, privlačenja kapitala i realizaciji investicija.

Marijan Krmpotić iz Gospića je i sam povratnik koji je nakon dvadesetak godina boravka i rada u Švicarskoj pokrenuo posao u domovini. Smatra da nije vrijeme čekanja raznih strategija i planova, već da treba odmah djelovati. Pritom ne prebacuje odgovornost na državu, već naglašava važnost suradnje poduzetnika na nižoj razini. Krmpotić je ocijenio dobrom inicijativom nedavni susret hrvatskih i austrijskih poduzetnika iz metalne industrije koji je organizirala HGK, a koji su u neposrednom kontaktu otvorili kanale buduće suradnje i poslovanja. Prema njegovom mišljenju, jamac zaustavljanja negativnih demografskih trendova i podizanja fertiliteta je kvalitetno radno mjesto, što svjedoči i primjerom radnika koje je zaposlio. Uvjeti rada i poslovanja u Hrvatskoj trebaju biti čimbenik koji će zadržati i privući mlade. Hrvatsko iseljeništvo nikada više ne bi smjelo postati izvozni proizvod, naglasio je Krmpotić.

Marina Perić Kaselj je približila rad i djelovanje Instituta za migracije i narodnosti koji se kroz niz projekata sa stručnog aspekta i kroz izravan rad na terenu bavi hrvatskim iseljeništvom i odnosima domovinske i iseljene Hrvatske. Navela je kako postoji niz praktičnih pitanja i poteškoća koje se rješavaju ili trebaju riješiti vezano za iseljeništvo, te da se oblik odgovarajućih mjera kao i njihova provedba mora kontinuirano prilagođavati promjenama u svijetu. Perić Kaselj smatra kako je hrvatsko iseljeništvo najstabilnija poluga i podloga kojoj se treba graditi čvrsta demografska politika. Prema njenom mišljenju, trend useljavanja radnika u Hrvatsku je trenutačno potreban, no radi se o radnoj snazi koja će tu neko vrijeme biti i u velikom broju odseliti, bilo u neke druge zemlje bilo natrag u svoju domovinu, za razliku od iseljenika hrvatskih korijena koji su emotivno vezani uz Hrvatsku.

Oba panela su završila s optimizmom i kao podloga za daljnje umrežavanje i suradnju na programima useljavanja hrvatske dijaspore, ali i svih drugih koji bi istinski odabrali Hrvatsku kao svoju buduću domovinu.

 

---

Izvor / Foto: HGK