Treba li dijaspora imati pravo glasa?

Tamara Hodak

Prije svakih izbora za predsjednika RH tema o pravima glasovanja dijaspore postane popularna. Niti jednom do sada nije se dogodilo da je Hrvatima izvan Hrvatske oduzeto pravo glasa. Zašto je onda ta tema diskutabilna?

Govorimo o 2.5 milijuna ljudi u svijetu. Ne glasuju svi, ali znatan broj izađe svaki put na izbore.

Prvi izbori održani su 1992. godine gdje je pobijedio Franjo Tuđman (74,91% glasova). Ponovno je izabran 1997. kad je na izbore izašao manji broj ljudi.

Naredna dva izbora dobio je Stjepan Mesić. Dijaspora je 2000. većinski glasovala za Dražena Budišu te 2005. Jadranku Kosor.

Na izborima iz 2010. pobijedio je Ivo Josipović. Josipović je bio prvi predsjednik čiji se mandat nije ponovio. Dijaspora je odabrala Milana Bandića.

Ove godine dobili smo prvu predsjednicu – Kolindu Grabar Kitarović koju je dijaspora podržala.

Ustav RH, članak 45, stavka 2 kaže: U izborima za Hrvatski sabor i predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava RH osigurava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njeznih granica, tako da mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

Registrirati se moraju:

– birači bez prebivališta u RH

– birači s prebivalištem u RH koji trajnije borave u inozemstvu

– birači bez prebivalištač u RH koji borave ili će se na dan izbora zateći u RH

Ustavom je određeno da svi Hrvati imaju pravo glasovati za predsjednika Republike neovisno o mjestu stanovanja, ali svejedno se pred svake izbore postavlja pitanje treba li omogućiti glasovanje dijaspori ili ne.

Hrvati koji žive izvan granica RH ne plaćaju porez državi. S druge strane, ne koriste ni infrastrukturu, školstvo, policiju, vatrogasce ili bilo koje druge usluge koje Hrvatska nudi, a za koje je bitan porez. No ipak, dobivamo novac od dijaspore raznim ulaganjima. Od osnutka RH, država je dobila više od 100 milijardi eura od stranih ulagača. Najunosniji ulagač je Austrija. Također, posjetima rodbini i uređivanjem svojih zemljišta i kuća, novac ostavljaju u Hrvatskoj. Hrvati koji žive u drugim državama su odlični veleposlanici te često turisti dođu na našu obalu jer im je tako preporučio netko koga smatramo dijasporom.

Untitled

Uzmimo u obzir da su u dijaspori većinom ljudi koji su napustili Hrvatsku i ne planiraju se vratiti. Zašto bi državni vrh uređivali ljudi koji ne žive u toj državi? Otišli su i svoj su život odlučili izgraditi negdje drugdje. Svoje sposobnosti i znanja ulažu u druge države. Dijaspora redovito podržava desnicu vođena nostalgijom za zemljom i obitelji, ne iz razloga što bi desnica donijela poboljšanje stanja. Njihovo razmišljanje o Hrvatskoj temelji se na prošlosti, ne na sadašnjosti te s obzirom na tu činjenicu nisu kompetentni za postavljanje temelja budućnosti. Stanje u državi se mijenja i današnje potrebe nisu kakve su bile prije.

Kada zbrojimo sve pluseve i minuse nas zanima što vi mislite. U naredna dva tjedna moći ćete nam to reći kroz anketu “Treba li dijaspora imati pravo glasa”, a obrazloženje nam ostavite u kometarima.

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u