Lifestyle

Tko najviše laže, a tko najmanje?

Izgleda da se po pitanju laganja nitko ne može mjeriti s adolescentnima, tvrdi novo istraživanje. Rezultati istraživanja objavljeni su u studiji pod nazivom Od Pinokio juniora do Pinokio seniora, a oni bi mogli biti iznenađujući za sve roditelje koji su navikli da njihova djeca imaju klasična opravdanja poput “svi to rade” ili “nemam ništa za zadaću”.


Istraživanje je obuhvatilo više od tisuću ljudi od 7 do 77 godina, a potvrdilo je da laganje najčešće počinje za vrijeme adolescencije, dok su djeca i penzioneri najiskreniji ljudi u društvu koje nas okružuje. Razlog tome je učestalost laganja koja se povećava u mladenačkoj dobi, a pada s godinama zbog promjena koje se događaju u našem mozgu.

“Naše istraživanje pokazuje da su mladi ljudi najbolji u laganju. Učestalost laganja povećava se tijekom djetinjstva, svoj vrh dostiže u adolescentnoj dobi, a počinje padati u starosti sve do točke u kojoj stari ljudi lažu jednako učestalo kao i mala djeca.”, navode znanstvenici u istraživanju koje je objavljeno u časopisu Acta Psychologia.

Istraživanje na 1005 osoba

“Otkrili smo da se laganje poboljšava tijekom djetinjstva, usavršava se tijekom mladenačkog razdoblja, a najgore lažemo tijekom odrastanja. Otkrića sugeriraju da laži starijih ljudi možemo lagano prepoznati, dok će mlade osobe biti puno uspješnije u laganju.”, stoji u istraživanju.

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Ghent, Vanderbilt, Amsterdama i Maastrichta uključivalo je 1005 osoba koje su rješavale nekoliko psiholoških testova i njih se ispitivalo o tome koliko često govore istinu.

Rezultati su pokazali da dnevno izgovorimo između 2-3 laži s različitim varijacijama. Oko 75 posto adolescenata laže tri puta dnevno, iako njih 60 posto zna reći do pet laži dnevno.

Oko 37 posto djece kaže oko 1-2 laži dnevno, a 63 posto mladih osoba također laže 1-2 puta dnevno. Najmanje lažu osobe koje imaju 60 i više godina koji dnevno izgovore jednu laž, a njih 55 posto uopće ne laže.

Izazov za kognitivne sposobnosti

Laganje se smatra izazovom za naše kognitivne sposobnosti i našem mozgu je zahtjevnije lagati nego reći istinu, tvrde znanstvenici. Jedna teorija tvrdi kako je promjena u načinu laganja tijekom godina povezana s frontalnim režnjem, dijelom mozga koji prvi počinje propadati tijekom starenja, zbog čega znanstvenici smatraju da je to razlog zbog čega padaju sposobnosti laganja.

Izvršne funkcije, kognitivni procesi koji uključuju pamćenje i rješavanje problema, također mogu igrati ključnu ulogu u razvijanju sposobnosti laganja tijekom djetinjstva i adolescencije.

Druga teorija tvrdi kako sposobnost laganja u adolescenciji može biti nusprodukt tinejdžerske potrebe da se oslobode svojih roditelja.


Tekst: telegram.hr

 

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close