DogađanjaTurizam

TJEDAN KRASNOG POLJA I KUTEREVA Što je zajedničko kuterevskoj dangubici i slavnom Fenderu?

U novom izdanju serijala “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Jedanaesti Tjedan destinacije posvećen je Krasnom polju i Kuterevu. 

Kuterevo se nalazi ispod samog Velebita, u uskoj uvali okruženoj gustom šumom, 14 kilometara jugozapadno od Otočca kome administrativno i pripada. Ovo planinsko naselje poznato je po utočištu za medvjede, ali i jednom glazbenom instrumentu. Radi se o kuterevskoj dangubici, lokalnoj vrsti tamburice koju u hrvatskom narodu zovu još i samica, danguba, dangubica, kuterevka, kozarica, potpalac, razbibriga, tikvara..


 

Tamburica dangubica je autohtoni lički narodni instrument sa 4 ili 5 žica, dugim vratom i kruškolikim tijelom. Kao što joj i ime govori, dangubicu su u početku svirali pastiri kako bi im brže prošlo vrijeme dok čuvaju stada na pašnjacima. Dangubica je u prošlosti bila prisutna i u drugim prigodama: svirala se na čijalu i sijelu, po prelima i komušalištima, uz nju se pjevalo i veselilo prilikom završetka poljskih radova…

Koja je razlika između ličke i slavonske tamburice?

Osim u Lici, tamburica dangubica prisutna je Slavoniji, Baranji, sjevernoj Hrvatskoj oko Bjelovara, Kordunu, Gorskom Kotaru, Dalmaciji i oko Sinja. Dok se u Slavoniji najčešće ova tamburica nazivala samica, lička varijanta tamburice – danguba, dangubica ili kuterevka je duža i veća od slavonske ili baranjske, dublje je ugodbe i tamnije boje tona.

Za izradu je najbolje drvo javora

Tamburica dangubica se izrađuje  u različitim veličinama i svaka ima drugačiji zvuk, a za sviranje je potrebna trzalica od kravljeg roga. Za izradu je najbolje drvo javora koje daje čisti i najbolji zvuk, a vrlo je važno da komad drveta bude ravan i bez izraslina. Unutrašnjost instrumenta stolari dube oštrom sjekiricom, a kad se postigne željeni oblik, ostavlja se na sušenju dva ili tri mjeseca. Zatim se lijepe zvučni pragovi i ornamenti, nakon čega se površina polira do savršenstva. Nakon poliranja tijelo tamburice se pokriva glasnjačom – pločom od smrekovine ili jelovine, postavljaju se kobilica i konjić koji drže žice na istom razmaku i drvene čivije na koje se namataju žice.

Najstarija dangubica

Tradicijski zanat izrade dangubice u Kuterevu se već generacijama prenosi s koljena na koljeno. Najpoznatiji graditelji dangubica dolaze iz obitelji Športić, a u njihovoj radionici je napravljena i najstarija očuvana kuterevska dangubica koja potječe s početka 20. stoljeća, a nalazi se u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Vrijedne ruke kuterevskih obrtnika i danas čuvaju dangubicu od zaborava, a sve veći broj mladih uči svirati ovaj instrument. U listopadu 2011. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je kuterevsku dangubicu  kulturnim dobrom i važnim dijelom kulturnog naslijeđa Kutereva.

Od dangubice do Fendera

Malo je poznata činjenica da je tamburica dangubica utjecala na dizajn kultnog instrumenta rock, country i pop glazbe prošlog stoljeća. Leo Fender, poznati graditelj Fender Stratocaster i Telecaster gitara, s dangubicom se susreo na jednoj zabavi hrvatskih iseljenika u Minessoti. Fender je osmislio novo glazbalo, gitaru od punog drveta koja po uzoru na dangubicu ima vijke za zatezanje žica poredane u niz, za razliku od klasične gitare, koja ih ima raspoređene po tri sa svake strane glave. Jimi Hendrix, Dave Murray, Glenn Tipton, George Harrison, Kurt Cobain, Jeff Back i Jimmy Page samo su neki od slavnih gitarista koji su svirali na Fenderovim gitarama.

 

 

 

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close