DogađanjaTurizam

TJEDAN KRASNOG POLJA I KUTEREVA Što je zajedničko kuterevskoj dangubici i slavnom Fenderu?

U novom izdanju serijala “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Jedanaesti Tjedan destinacije posvećen je Krasnom polju i Kuterevu. 

Kuterevo se nalazi ispod samog Velebita, u uskoj uvali okruženoj gustom šumom, 14 kilometara jugozapadno od Otočca kome administrativno i pripada. Ovo planinsko naselje poznato je po utočištu za medvjede, ali i jednom glazbenom instrumentu. Radi se o kuterevskoj dangubici, lokalnoj vrsti tamburice koju u hrvatskom narodu zovu još i samica, danguba, dangubica, kuterevka, kozarica, potpalac, razbibriga, tikvara..


 

Tamburica dangubica je autohtoni lički narodni instrument sa 4 ili 5 žica, dugim vratom i kruškolikim tijelom. Kao što joj i ime govori, dangubicu su u početku svirali pastiri kako bi im brže prošlo vrijeme dok čuvaju stada na pašnjacima. Dangubica je u prošlosti bila prisutna i u drugim prigodama: svirala se na čijalu i sijelu, po prelima i komušalištima, uz nju se pjevalo i veselilo prilikom završetka poljskih radova…

Koja je razlika između ličke i slavonske tamburice?

Osim u Lici, tamburica dangubica prisutna je Slavoniji, Baranji, sjevernoj Hrvatskoj oko Bjelovara, Kordunu, Gorskom Kotaru, Dalmaciji i oko Sinja. Dok se u Slavoniji najčešće ova tamburica nazivala samica, lička varijanta tamburice – danguba, dangubica ili kuterevka je duža i veća od slavonske ili baranjske, dublje je ugodbe i tamnije boje tona.

Za izradu je najbolje drvo javora

Tamburica dangubica se izrađuje  u različitim veličinama i svaka ima drugačiji zvuk, a za sviranje je potrebna trzalica od kravljeg roga. Za izradu je najbolje drvo javora koje daje čisti i najbolji zvuk, a vrlo je važno da komad drveta bude ravan i bez izraslina. Unutrašnjost instrumenta stolari dube oštrom sjekiricom, a kad se postigne željeni oblik, ostavlja se na sušenju dva ili tri mjeseca. Zatim se lijepe zvučni pragovi i ornamenti, nakon čega se površina polira do savršenstva. Nakon poliranja tijelo tamburice se pokriva glasnjačom – pločom od smrekovine ili jelovine, postavljaju se kobilica i konjić koji drže žice na istom razmaku i drvene čivije na koje se namataju žice.

Najstarija dangubica

Tradicijski zanat izrade dangubice u Kuterevu se već generacijama prenosi s koljena na koljeno. Najpoznatiji graditelji dangubica dolaze iz obitelji Športić, a u njihovoj radionici je napravljena i najstarija očuvana kuterevska dangubica koja potječe s početka 20. stoljeća, a nalazi se u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Vrijedne ruke kuterevskih obrtnika i danas čuvaju dangubicu od zaborava, a sve veći broj mladih uči svirati ovaj instrument. U listopadu 2011. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je kuterevsku dangubicu  kulturnim dobrom i važnim dijelom kulturnog naslijeđa Kutereva.

Od dangubice do Fendera

Malo je poznata činjenica da je tamburica dangubica utjecala na dizajn kultnog instrumenta rock, country i pop glazbe prošlog stoljeća. Leo Fender, poznati graditelj Fender Stratocaster i Telecaster gitara, s dangubicom se susreo na jednoj zabavi hrvatskih iseljenika u Minessoti. Fender je osmislio novo glazbalo, gitaru od punog drveta koja po uzoru na dangubicu ima vijke za zatezanje žica poredane u niz, za razliku od klasične gitare, koja ih ima raspoređene po tri sa svake strane glave. Jimi Hendrix, Dave Murray, Glenn Tipton, George Harrison, Kurt Cobain, Jeff Back i Jimmy Page samo su neki od slavnih gitarista koji su svirali na Fenderovim gitarama.

 

 

 

Povezane objave

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close