SUČELJAVANJE Napokon se za istim stolom oko Kosinjske hidrocentrale našli HEP-ovci i mještani

Električna energija proizvedena u hidroelektranama jedna je od najčišćih energija u današnjim energetskim sustavima sa širokom primjenom od industrije i prometa do informatike, javnih ustanova i kućanstava. Potrebe za energijom, osobito iz obnovljivih izvora, prioritet su u današnjim uvjetima ugroženosti planeta Zemlje od ispušnih plinova i drugih oblika štetnih utjecaja ili mogućih ugroza kao kod nuklearnih elektrana. Dvojbe kod izgradnje novih hidroelektrana mogu se pojaviti u slučajevima kada izgradnja hidroelektrane zadire u prirodni i kulturni krajolik, mijenja ga ili posve preoblikuje. Takve su se dvojbe pojavile upravo kod velikoga projekta HEP-a o izgradnji akumulacijskoga jezera u Kosinjskoj dolini. Kosinjska elektrana mogla bi biti važan doprinos hrvatskoj energetskoj budućnosti, no postavlja se pitanje vrijedi li za takvu kapitalnu investiciju ugroziti, pa i uništiti kulturnu i prirodnu baštinu kosinjskoga kraja, njezin kulturni kapital. Vrijedi li potopiti dva sela i dvadesetak zaseoka, tri crkve, pet groblja i poznati simbol hrvatskoga prvotiska vezan uz Kosinj „Naša šampa gori gre“? Klasična retorika kaže da postoje „skliska pitanja“ na koja odgovori nisu ni laki ni jednoznačni. Na našoj tribini odmjerili su svoje argumente za i protiv izgradnje Kosinjske hidrolektrane ugledni zagovornici i protivnici projekta. – piše Matica Hrvatska u najavi.

Na strani mještana sudjelovali su mr. sc. Ivan Mance, istraživač kosinjske povijesti  i vlč. Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja. S druge strane bili su mr. sc. Vedran Jurić, HEP, direktor Sektora za kapitalne investicije te Tomislav Tomić, dipl. ing., HEP. Moderator: Branimir Bilić, Hrvatska radiotelevizija

Pogledajte video na vrhu članka!