Proširen popis kaznenih djela protiv okoliša, među sankcijama novčane kazne i zatvor

Europski parlament je u utorak odobrio nova pravila o kaznenim djelima protiv okoliša i sankcijama povezanima s njima.

Nova direktiva, o kojoj je postignut dogovor s Vijećem 16. studenoga 2023., usvojena je s 499 glasova za, 100 glasova protiv i 23 suzdržana. Ona sadrži ažurirani popis kaznenih djela protiv okoliša koji uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom, iscrpljivanje vodnih resursa, ozbiljna kršenja zakonodavstva EU-a o kemikalijama i onečišćenje mora od strane brodova.

Zastupnici su osigurali da nova pravila sadrže tzv. kvalificirana kaznena djela poput šumskih požara velikih razmjera ili raširenog onečišćenja zraka, vode i tla, koja mogu dovesti do uništenja ekosustava pa su stoga usporediva s ekocidom.

Kaznena djela protiv okoliša koja su počinili pojedinci ili predstavnici poduzeća bila bi kažnjiva zatvorskom kaznom, ovisno o dugotrajnosti, ozbiljnosti ili reverzibilnosti nanesene štete. Za kvalificirana kaznena djela može biti izrečena zatvorska kazna u trajanju od osam godina, za kaznena djela s posljedicom smrti deset godina, a za ostala kaznena djela do pet godina.

Počinitelji tih djela morat će dovesti u prvobitno stanje oštećeni okoliš i nadoknaditi štetu, a mogu biti i novčano kažnjeni. Ovisno o prirodi kaznenog djela, kazne će za poduzeća iznositi do 3 % ili 5 % njihova godišnjeg prometa na svjetskoj razini, odnosno 24 ili 40 milijuna EUR. Države članice moći će odlučiti o progonu kaznenih djela koja nisu počinjena na njihovu području.

Države članice odgovorne su za obuku i prikupljanje podataka

Zastupnici su insistirali da se zviždačima koji prijavljuju kaznena djela protiv okoliša pruži potpora i pomoć u kontekstu kaznenog postupka. Uz to, osigurali su da države članice organiziraju posebne obuke za policiju, suce i javne tužitelje, osmisle nacionalne strategije i pokrenu kampanje informiranja o borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša. Nacionalne vlade prikupljat će podatke o tim kaznenim djelima, što bi trebalo pridonijeti boljoj zaštiti te pomoći Komisiji u redovitom ažuriranju njihovog popisa.

Nakon glasanja na plenarnoj sjednici, izvjestitelj Europskog parlamenta Antonius Manders (EPP, Nizozemska) izjavio je: „Krajnje je vrijeme za borbu protiv prekograničnog kriminala na europskoj razini s pomoću usklađenih i odvraćajućih sankcija kako bi se spriječila kaznena djela protiv okoliša. Zahvaljujući novim pravilima, onečišćivači će snositi odgovornost. Štoviše, riječ je o važnom koraku u pravom smjeru jer će osobe na vodećem položaju u tvrtki koja uzrokuje onečišćenje morati odgovarati za to, baš kao i samo poduzeće. Uvođenjem dužnosti brižnog postupanja onemogućuje se skrivanje iza dozvola i pronalaženje rupa u zakonu.”

Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine.

Kaznena djela protiv okoliša predstavljaju četvrtu najveću kriminalnu aktivnost na svijetu. Uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima, jedan su od glavnih izvora prihoda organiziranog kriminala. Komisija je u prosincu 2021. predstavila prijedlog o jačanju zaštite okoliša u EU-u putem kaznenog prava s ciljem rješavanja rastućeg broja kaznenih djela protiv okoliša.

Radom na ovoj direktivi zastupnici su slijedili prijedloge građana iznesene u zaključcima Konferencije o budućnosti Europe.

 

---

Izvor: Europski parlament | Foto: Lika Club, Josip Durdov