Profesorica s Ekonomije: Previše potičemo rentijerstvo, turizam… To nije dobro

Ukupne prihode države u sljedećoj, superizbornoj godini vlada je projicirala na 28.5 milijardi eura, a rashode na 32.6 milijardi. U odnosu na plan za 2023., prihodi su veći za tri posto, a rashodi za 11.2 posto.

Nakon sabora, proračun treba prihvatiti i Bruxelles. Kakve poruke šalje novi državni proračun i može li se suprotstaviti inflaciji?

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb rekla je da je normalno da će Bruxelles upozoravati jer Maastrichtski kriteriji nisu nestali. I druge članice EU, kazala je, morale su u proračun za 2024. uključiti neke stavke poput rasta plaća te sredstava za obranu i sigurnost.

Sredstva iz EU fondova su nam i dalje dostupna i ona će još neko vrijeme biti važna stavka financiranja proračuna. “Ne smijemo se previše na to osloniti jer ne znamo što će biti kasnije”, upozorila je.

PDV je tradicionalno najvažniji izvor prihoda u Hrvatskoj. “Doprinose ne možete bitnije povećati. Porezi ostaju kao glavna stavka. Porez na nekretnine očito nećemo uvoditi. Znači ostaje porezna potrošnja kao glavna stavka”, rekla je.

Proračunom je previđen rast plaća i mirovina. Nastavljamo spiralu rasta plaća, rasta cijena roba i usluga.

Smatra da je najveća mana proračuna što predviđa deficit u visini 14 posto prihoda, što je puno više nego dosad.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

 

---

Izvor: index.hr | Foto: Josip Durdov