Patite li od napadaja panike? To je najčešći poremećaj modernog doba

Ivan Tominac

U moderno su doba napadaji panike i iracionalni strahovi sve češći, a javljaju se kod sve mlađih ljudi. Pogađaju oko deset posto populacije, a češće žene


Dok se strah veže uz određene situacije, tjeskoba je stanje pretjerane zabrinutosti koji naposljetku može rezultirati paničnim poremećajem. Prema procjenama stručnjaka, oko deset posto populacije iskusilo je panični napadaj, a žene su mu znatno sklonije. Za dijagnozu poremećaja se ne uzima pojava jednog paničnog napadaja, a opisuje ga osjećaj osjećaj gušenja, lupanja srca, boli u prsima, znojenja i drhtanja.

Što je uzrok?

Iako ne postoji jedan konkretan uzrok poremećaja anksioznosti, stručnjaci su identificirali nekoliko faktora koji doprinose napadajima panike. Oni mogu biti psihogeni – kao rezultat traumatičnih događaja i stresa, biološki – uslijed hormonalnih poremećaja, fiziološki – zbog pretjeranog unosa alkohola, kofeina i drugih supstanci te sociološki – uslijed stresa izazvanog promjenama u statusu poput preseljenja, novog zaposlenja, javnog nastupa itd.

Prva pomoć

Kod pojave napadaja važno je fizički se smiriti i koncentrirati se na disanje: duboko, ujednačeno udahnite i izdahnite kroz nos barem deset puta. Otresite ruke i noge. Kako biste ovladali tehnikom disanja, položite ruke na trbuh, malo iznad pupka, i usredotočite se na disanje promatrajući podizanje i spuštanje ruku. Dišite polako. Pri udahu brojite do tri, a pri izdahu do četiri.

Kako izgleda

“Ne mogu ustati, ne mogu govoriti, osjećam bol u cijelom tijelu, kao da me netko cijelu stišće”, “Osjećam trnce i vrti mi se, a žilama kao da mi kola led. Želim pobjeći iz svog tijela, ali ne mogu”, “Totalna panika, kao da mi se zidovi približavaju i zgnječiti će me. Vidim kao da sam u tunelu”, “Imam osjećaj da me netko stišće za grlo i davi, plitko dišem i ugušit ću se jer nemam dovoljno kisika” – neka su od iskustva ljudi.

Terapija za poremećaj

Kod liječenja napadaja panike potrebno je dijagnosticirati je li riječ o blažem ili težem obliku. Iako sam poremećaj ne ugrožava život, on značajno može smanjiti njegovu kvalitetu, pa je kod ponavljajućih napadaja najbolje potražiti stručnu pomoć. Obično se radi o kombinaciji psihoterapije i lijekova poput betablokatora (za liječenje fizičkih simptoma) te antidepresiva i beznodiapezina.

Moć misli

Psihoterapeuti ističu kako su pozitivne misli i racionalizacija tjeskobe efikasan način prevencije, ili barem umanjivanja napadaja. Strahom motivirane misli počinju od uvjerenja: “Ne mogu”. Takve misli stvaraju negativne scenarije o budućnosti. No ne možete znati što će se dogoditi, tako da te misli nisu istinite. Protivljenje strahu samo ga još više jača. Protulijek je svijest da moramo biti spremni “iskusiti” strah u bilo kojem trenutku, a najlakše ćemo to postići prepoznajući misli i tjelesne reakcije.

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!


Izvor: express.hr | Foto: huffingtonpost.com

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u