Najučestaliji poremećaj prehrane za kojeg vjerojatno niste čuli

Zasigurno znate barem jednu osobu koja uvijek isprobava nove dijete, ranije odlazi sa sastanaka kako bi stigla u teretanu ili neprestano kritizira određene dijelove svog tijela.

Iako ovakvo ponašanje nužno ne signalizira postojanje ozbiljnog problema, striktni režim vježbanja i prehrane, kao i kronični nedostatak samopouzdanja mogu biti upozoravajući znakovi poremećaja prehrane koji se popularno označava kraticom OSFED (Other Specified Feeding or Eating Disorder).

Jedno od 68 odraslih osoba razvit će kroničnu anoreksiju, bulimiju ili poremećaj prejedanja, ali barem jedno od 20 ima simptome OSFED-a (čak i ako ne pokazuju dovoljno ozbiljne simptome za utvrđivanjem dijagnoze). Borba s ovim simptomima može uzrokovati razne fizičke i psihičke poteškoće, a u nekim slučajevima može doći i do ugroženja života.

U ovom tekstu dotaknut ćemo se upravo ove kategorije manje poznatih poremećaja prehrane, objasniti što ih uzrokuje i zašto je promjena prehrambenih navika moguća i nužna. Spoznaja ovih informacija može označiti razliku između borbe s bolesti o kojoj još nismo razvili svijest i razvoja svijesti potrebne za stvaranjem zdravijeg odnosa prema hrani.

U čemu je problem?

Nekoć kategoriziran pod kraticom EDNOS (Eating Disorder Not Otherwise Specified), OSFED obuhvaća pet podtipova: atipičnu anoreksiju (u kojoj osoba ima obilježja anoreksije bez male težine), bulimiju (bulimične epizode koje se ne događaju često i/ili traju dugo), poremećaj prehrane (prejedanje koje se ne događa često i/ili traju dugo), poremećaj čišćenja (samoinducirano povraćanje, zlouporaba laksativa, diuretika ili ispiranje crijeva najmanje jednom tjedno u svrhu kontrolu težine, ali bez prethodne epizode nekontroliranog prejedanja), te sindrom noćnog prejedanja (konzumiranje velikog broja kalorija nakon večere, ili buđenje usred noći da bi jeli).

Ono što ova nova dijagnoza ukazuje jest da poremećaji prehrane nisu crno-bijeli, odnosno da ljudi mogu pokazivati neuredne obrasce prehrane, čak i ako oni ne ispunjavaju uvjete za punu dijagnozu. Jedno od 20 odraslih osoba pokazuje simptome nekog poremećaja prehrane, a rasprostranjenost odlaženja na dijete te raznih poremećaja u prehrani posebno je velika kod mladih ljudi, bez obzira kojeg su spola.

Poremećaji ne biraju dob ni spol

Među ženama u dobi od 25 do 45 godina bez dijagnoze anoreksije ili prejedanja, 31 posto priznalo je da u svrhu održavanja željenje kilaže pribjegavaju oblicima poremećaja čišćenja, dok 74.5 posto žena priznaje kako briga oko oblika i kilaže tijela znatno utječe na njihovo raspoloženje i onemogućava stanje sreće. Što se tiče adolescenata dječaka i mladih muškaraca, 17.9 posto njih priznalo je da su “ekstremno zabrinuti” zbog svoje težine i izgleda tijela.

Ukratko, stručnjaci se slažu kako možete imati poremećaj prehrane bez ispunjavanja dijagnostičkih kriterija za već poznate kliničke poremećaje. Većina nikada nije čula za OSFED, ali velike su šanse kako imaju neke od simptoma tog poremećaja koji uključuju fluktuacije težine, stroga pravila prehrane i/ili dijete, pretjerana tjelovježba ili drugo kompenzacijsko ponašanje (primjerice sindrom čišćenja tijela), prejedanje i negativna slika tijela. OSFED se javlja kada vaš odnos s hranom, oblikom tijela ili tjelesnom težinom ometa vaš svakodnevni život. Osoba koja boluje od OSFED može se, među ostalim simptomima, povremeno prepustiti prejedanju ili se natjerati na povraćanje nakon konzumiranja manje količine hrane.

Uzroci OSFED-a

Postoje mnogi biološki faktori koji povećavaju rizik od ovog poremećaja. Veća je šansa da ćete imati neki poremećaju prehrani ako od njega boluje i neki član vaše obitelji, a okruženje u kojem se nalazimo također igra važnu ulogu u razvoju poremećaja prehrane. Genetika puni pištolj, a okolina povlači okidač. Verbalne poruke koje dolaze od roditelja ili rodbine imaju više utjecaja na zabrinutosti oko izgleda i prehrambene navike djeteta od modeliranja ponašanja. Neurođeni poremećaji u prehrani, koji se javljaju u djetinjstvu, povezani su s negativnim komentarima na račun svog izgleda koje je dijete čulo od članova uže ili šire obitelji, pa čak i prijatelja.

Prvi korak: priznati problem!

Problematičan odnos s hranom pojedince može učiniti nesretnim i negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje; također može biti fizički opasno, pa čak i potencijalno opasno po život. Rasprostranjenost OSFED-a također sugerira problem društva kada je riječ o promicanju i njegovanju ideala zdravog tijela te samopoštovanja. Nadalje, što više pričamo o svojim fizičkim nedostacima, sve smo nezadovoljniji svojim tijelom te time podložniji razvijanju osjećaja krivnje.

Fokus na prehranu, oblik i tjelesnu težinu ignorira druge zdravstvene probleme, kao što su tjeskoba, poremećaji spavanja, ovisnosti, depresije i drugi fizički i psihički čimbenici te stavlja prioritet na izgled umjesto na holistički, personalizirani koncept zdravlja. Važno je napomenuti kako je OSFED, baš kao i ostali poremećaji prehrane, u potpunosti izlječiv – ali prvo treba priznati problem!

 

---

Izvor: proform.hr | Foto: huffingtonpost.com