Na VERN’u održan panel „Jačanje otpornosti društva na dezinformacije“

Dezinformacije su postale dio naše svakodnevice, moćno oružje kojim je moguće utjecati na važne političke i društvene procese u uređenim, a još važnije u neuređenim državama. Stoga je iznimno važno graditi otpornost društva na takve anomalije i razvijati kritičku svijest građana te graditi kulturupropitkivanja istinitosti činjenica.

Istaknuto je to na panel diskusiji na Sveučilištu VERN’; „Jačanje otpornosti društva na
dezinformacije“ na kojoj su gostovali Mikael Tofvesson, Direktor Odjela za operativne poslove u Agenciji
za psihološku obranu Kraljevine Švedske, Tom Morin-Robinson iz Službe za javnu diplomaciju NATO-a,
dr. sc. Nikola Brzica, stručnjak za obranu i sigurnost te nekadašnji pomoćnik ministra obrane za
obrambenu politiku i rektor Sveučilišta VERN’; te stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.
Događaj je otvorila NJ. E. Diane Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj,
a okupljene su pozdravili i rektor Sveučilišta VERN’ te Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke
medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije.

Uvodno izlaganje u diskusiju održao je Mikael Tofvesson koji je predstavio rad svoje agencije te istaknuo
kako je njezin glavni zadatak razvijati i koordinirati razvoj švedske psihološke obrane od dezinformacija,
u suradnji s javnim tijelima i drugim dionicima u društvu. Svrha psihološke obrane je zaštititi
demokratsko društvo, slobodno formiranje mišljenja, neovisnost i temeljne slobode Švedske.

„Zbog pogoršane sigurnosne situacije u Europi, Švedska redefinira svoju nacionalnu obranu. Mi imamo
dugu tradiciju priprema za suzbijanje psihološkog rata, te ne smatramo ovo isključivo problemom koji se
odnosi na našu Vladu, agencije ili vlast. Građani i mediji su sastavni dio kreiranja otpornosti društva i oni
su nam važni dionici“, naglasio je Tofvesson.

„Mi smo kao društvo razvili jednu vrstu kognitive lijenosti i postali smo skloni da konzumiramo
informacije koje mogu utjecati na naše stavove, razmišljanja i ponašanja, ali da uopće nemamo vremena
za neku dublju provjeru činjenica. Time se najširi slojevi društva niti ne mogu baviti, jer je to sofisticiran i
složen sustav. Primjer Švedske je odličan jer on pokazuje da u okruženju u kojem postoji razvijena svijest
o tome da se takve radnje rade, pogotovo u međunarodnim krizama, oni imaju agenciju koja o takvim
pojavama može upozoriti stanovništvo, dok se kod nas i u drugim država takvim analizama bave
agencije koje ne mogu i ne komuniciraju javno“, istaknuo je rektor Cvrtila.

Stručnjak za obranu i sigurnost te autor knjige „Suvremeno ratovanje“ dr. sc. Nikola Brzica zaključio je
da se „Zapad danas nalazi u jednom informacijskom prostoru, a Rusija u drugom informacijskom
prostoru i svima su nam servirane informacije koje pošiljatelju najviše odgovaraju. Podsjetit ću da je bivši
američki predsjednik Barack Obama još 2014. u kontekstu odnosa Rusije i Ukrajine iskoristio termin ‘mogućnost upravljanja situacijom’, čega bismo danas itekako trebali biti svjesni“.

Događaj su zajednički organizirali Sveučilište VERN’, Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici
Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije, čiji je zamjenik ravnatelja Robert Tomljenović prije panela
predstavio NPOO program „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“.

 

---

Izvor / Foto: Sveučilište VERN'