Ljepotica koja krasi Otočac

Otočac je dobio ime po prirodnom otočiću koji je sve do 18. stoljeća bio smješten usred rijeke Gacke. Gacka je jedno od povijesnih hrvatskih područja, a još se knez Borna u prvoj polovici 9. stoljeća nazivao vođom Gačana, lat. dux Guduscanorum. Otočac se prvi put spominje 1100. godine na Baščanskoj ploči. Gornji dio krasi crkva Presvetog Trojstva, koja se prvi put spominje u 17. stoljeću, a donji dio grada kapela Blažene Djevice Marije. Mi danas odlazimo u gornji dio, do crkve Presvetog Trojstva…

Godine 1915. župa broji 3.766 katolika, 1939. ih je nešto više, a 1974. stoji da ih je bilo 2.820. Prema popisu 1991. katolika je u župi oko 5.000. Barokna župna crkva Sv. Trojstva iz 1684. (obnovljena 1774.) prostrana je jednobrodna građevina sa zaobljenim svetištem; sa svake strane broda su po tri bočne kapele. Zvonik se izdiže iz glavnoga pročelja. Crkva ima kasnobarokno-klasicističku opremu: sedam oltara, propovjedaonicu, krstionicu i nadgrobne ploče iz XVIII. st. U više navrata granatirana župna crkva 15. rujna 1991. je izgorjela. Ostali su samo zidovi i nešto inventara u lijevoj lađi. Još za vrijeme rata započela je obnova. Crkva je sada dovedena gotovo u prvobitni izgled, i još uljepšana.

Župna crkva u Otočcu posvećena u čast Presvetog Trojstva spominje se već u prvoj polovici 17. stoljeća, a postojala je vjerojatno
i ranije. Iz nepostojećih razloga ova je crkva 1648. godine potpuno izgorjela. Počeli su je župljani obnavljati tek 1684. godine, a završili 1702. Izgleda da je ova crkva bila djelomice sagrađena u gotičkom stilu. Dok nije u potpunosti obnovljena Otočanima je kao župna crkva služila crkva Sv. Marije koja se nalazila unutar gradskih zidina starog grada Otočca. Otočki kapelan, a kasnije i župnik Aurelije Lukateli dao je župnu crkvu 1710.godine produljiti i povisiti, a dao je pozlatiti glavni oltar ter oltar Sv. Ante i “oltar duše od purgatoria”. Tako obnovljena crkva posvećena je 19.10.1718. godine. Zvonik župne crkve bio je dosta slab pa 1730.godine započinje gradnja novog zvonika. Stavljena su i vrata i prozori, posred zvonika u visini kora “učinili su nov prozor na način sunca”, a dodano je i treće manje zvono dar obitelji Portner.

Luka Devčić, otočki župnik od 1740. do 1762. godine opisujući župnu crkvu zabilježio je da ima pet oltara: glavni oltar Presvetog Trojstva, oltar Sv. Tri Kralja, oltar sv. Križa, oltar Blažene Djevice Marije od Karmela i oltar Sv. Ante Padovanskog. Župna crkva 16. 2.1760. godine oštećena je u naletu jakog vjetra, s tornja je srušen križ, a kao i mnogim kućama u gradu stradao je krov, zato se pristupilo temeljitoj obnovi crkve 1744. godine, a obnovu su pomogli i kraljica Marija Terezija i njezin sin Josip II kao i mnogi stanovnici grada. Prilikom posvete 24. 7. 1774. godine zabilježeno je da župna crkva ima sedam oltara – uz pet postojećih još su: oltar Sv. Nikole biskupa i oltar Sv. Fabijana i Sebastijana. Godine 1775. počinje daljnje uređenje crkve. Otočki pukovnik Kazimir Muller dao je izraditi novi oltar sa slikom Presvetog Trojstva, a Vukasinović postavlja kamene klesane ploče, pravi prozore i uređuje ogradu na koru i galeriji. Sljedeće, 1776. godine nabavljena je nova propovjedaonica, a 1777. izrađene su nove klupe ter kovač Martin Fraindt izrađuje novi oltar Sv. Fabijana i Sebastijana. Vukasinović daje pozlatiti oltar Sv. Nikole, a u Ljubljani je 1779. godine nabavljeno novo zvono teško 515 germanskih pondi. Godine 1780. oslikan je zid oko glavnog oltara. Na zvonik župne crkve postavljen je novi sat 1782. godine. Pošto je zvono iz 1779. godine napuklo skupljeno je još novca koji poklanja otočka pukovnija i kupljeno je u Zagrebu 1792. novo zvono teško 650 pondi.

Ukoliko prolazite tim krajem, zastanite, pogledajte, odmorite, pojedite i onda krenite dalje. Svaki grad, svako mjesto ima neku svoju priču, a Otočac koji je nekoć bio poznat po svojim utvrdama, danas je eto po crkvama, gastronomskoj ponudi i blizini nacionalnih parkova Sjeverni Velebit i Plitvička jezera.

---

Izvor: Župa Otočac, putovnica net

Slika: wikipedia