LIČKE PRIČE – Ivan Mance: Kako je i zašto Kosinjski vrh pogrešno nazivan Korenskim vrhom?

Današnju priču prepuštamo gospodinu kojem su povijest i razna istraživanja vezana uz nju dio života, a koji posebnu pozornost pridaje Kosinju. O njemu smo već pisali priču koje se možete prisjetiti OVDJE. Danas donosimo njegovu priču, njegova saznanja i činjenice o Kosinjskom vrhu kojeg se naziva Korenskim vrhom.

Kako je i zašto Kosinjski vrh pogrešno nazivan Korenskim vrhom? Potaknut činjenicom kako Hrvatski planinarski savez i po njemu drugi planinarski portali Kosinjski vrh nazivaju Korenskim vrhom, pozicioniraju ga na Kuterevsku kosu i pridodaju mjestu Kuterevo, ovdje donosim kartografsku analizu na 13 povijesnih karti, koje ipak govore drugačije.

Članak, objavljen 2016. god. u listu Hrvatsko slovo, počinjem sljedećim: „Kosinj. Kosin, Cosin, Khesin, Rhesin, Rheisin, Rusin, Rheissin, Kusin, Cossin, Cuchin, Kasin samo su neki od kartografskih toponima koji se pojavljuju u mojoj kartografskoj analizi (prvoj i najopsežnijoj do sad) pojavnosti Kosinja na kartama 16.- 20. stoljeća, a objavljenoj u mojoj knjizi: Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi, Split, 2013.“

Radi se doslovno o preko 15 verzija toponima kojima se Kosinj pojavljuje na kartama 16 – 20. stoljeća. Zašto je tome tako? Različiti autori u to vrijeme dolazili su s različitih govornih područja (Nijemci, Mađari, Talijani itd.) te su na različite načine, više ili manje uspješno,  čitali i prevodili naše hrvatske nazive mjesta, gradina, a kako ćemo vidjeti i planinskih vrhova. Imali su i različite izvore za svoje karte, neki su uživo prolazili teren, a neki su tek s postojećih karata izrađivali njihove, novije verzije. Upravo se iz tog razloga Kosinj kao toponim pojavljuje čak i kao gotovo neprepoznatljivi “Rheissin”.

Iz sličnih povijesnih razloga, a analizom istih povijesnih karata i Kosinjski vrh – koji se nalazi na 500 m zračne linije od Kalić stijene, oboje na Velikoj kosi poviše Donjeg Kosinja – netko je pogrešno nazvao Korenskim vrhom. Dakle, geografski nema nikakve dvojbe da su i Kalić stijena i Kosinjski vrh poviše Kosinja i da pripadaju isključivo Kosinju, a ne okolnim mjestima od kojih su udaljeni i nekoliko kilometara zračne linije (Kuterevo, Krasno).

Kalić stijena se prvi puta pojavljuje na karti Liccaner et Otochaner Regiment, objavljenoj oko 1770.god. u formi Kalich. Nažalost ova karta ne prikazuje Kosinjski vrh.

Potom pronalazimo kartu Charte des Ottochaner Regiments, objavljenu 1826.god., a izrađenu od našeg autora dotičnog gospodina Vukelića (Wukellich). Ovdje Kosinjski vrh dolazi u formi Kosenski V., a Kalića također nema ucrtanog.

Još jedna derivacija Kosinjskog vrha pojavljuje se na karti Des Oesterreichischen Kaiserstaates, Josef Scheda, objavljena 1856.god., koja ga prikazuje u formi Korenjski V. Na sličan ga način prikazuje i karta Geologische Übersichts-Karte der Österreichisch-Ungarischen Monarchie, objavljena u Beču 1871.god. i to u formi Korenyski V.

I upravo ovdje leži ključ cijelog problema. Kartografi su u to vrijeme izrađivali i rukom slikane karte, a ne samo tiskane. U pravilu nisu bili s našeg govornog područja, pa su toponime čitali sa prijašnjih karti, prevodili i usklađivali, kako smo već rekli, prema svom govornom području.  Ako toponim Kosinj dolazi u preko 15 izvedenica na kartama 16. – 20.st., zašto bi drugačije bilo sa toponimom Kosinjski vrh? Tako je kartograf Vukelić na karti iz 1826.god. (slika gore) toponim Kosinjski V. zapisao kao Kosenski V., da bi drugi kartograf ovaj rukom pisani „s“ zamijenio ili krivo pročitao kao „r“ – te smo vrlo lako dobili derivat Korenski V. Koji je onda dolazio u različitim izvedenicama poput Korenjski ili Koroinski ili Korenyski i sl. Ovo uopće nije neuobičajeno i događalo se u to vrijeme vrlo često. Dokaz za to je analiza katastarskog operata kosinjskog kraja (više u mojoj knjizi: „Vinogradi u Kosinju, Gospić, 2019.god.“) gdje je nepoznat netko prepisujući u postupku digitalizacije nazivlja čestica, vrlo često česticu Trsje mijenjao nazivom Tisje. Zašto? Jednostavno zato što mu je onaj rukom pisani „r“ djelovao kao „i“.

Međutim ovdje dolazimo do dvije izuzetno precizne Austrougarske karte, a koje je za potrebe carske vojske u tri izdanja izrađivala Habsburška monarhija. Drugo i treće izdanje objavljeno je u drugoj polovici 19. st. Karta pod nazivom Second military survey of the Habsburg Empire, rađena je za naš kraj od 1865. do 1869. god. i ona vrlo jasno donosi Kalić stijenu kao Kalčića vrh, poviše kojeg je Kosinski vrh. Oba vrha nalaze se na Velikoj kosi, sve zajedno iznad Donjeg Kosinja. Ovo Kosinski ne treba čuditi jer se Kosinj u najranijim izvedenicama na kartama pojavljivao kao Kosin ili Cosin, pa otuda Kosin-ski vrh. Treće izdanje te precizne vojne karte pod nazivom Third military survey of the Habsburg Empire, rađeno je za naš kraj od 1869. do 1887. god. te donosi gotovo identične toponime, samo Kosinski vrh prelazi u Kosinjski vrh. Nakon ovih preciznih vojnih karti, a i posljedično napretkom kartografije krajem 19. st. i početkom 20. st., kartografske nejasnoće oko ova dva toponima u potpunosti nestaju.

Dalje donosim još nekoliko povijesnih karti koje Kosinjski vrh i Kalić stijenu vrlo precizno prikazuju. Oko 1870.god. pojavljuje se karta Umgebung von Otočac koja donosi vrlo precizne topografske podatke i nazive planinskih vrhova kraja oko Otočca. U njoj se Kosinjski vrh točno tako i naziva, a pozicioniran je između Male i Velike Kose. Ispod njega je opet Kalčića vrh, a sve poviše Donjeg Kosinja.

Sljedeća karta koja prikazuje ove vrhove pod nazivom Senj und Otocac Spezialkarte der osterreichisch-ungarischen Monarchie, objavljena je 1877.god. Na njoj se vrlo jasno pojavljuje Kosinjski vrh, no po prvi puta i sa nadmorskom visinom 1079 m/nm. Danas znamo da je Kosinjski vrh na 1101 m/nm. Kalić se pojavljuje kao Kalčića vrh, također po prvi puta sa vrlo preciznom nadmorskom visinom od 968 m/nm. Danas znamo da je Kalić na 969 m/nm.

Na karti kao sastavnici atlasa pod nazivom Atlas der Personalkredit-Bezirke der Haupt- und Zweiganstalten der Oesterreichisch-ungarischen Bank, objavljenog u Beču, 1885.god., Kosinjski vrh pojavljuje se u izvedenici Kosinski V., a Kalića opet nema. Moguće je autor ove karte koristio drugo izdanje vojne Austrougarske karte, jer donosi toponim identičnog naziva.

Ponovljeno treće izdanje vojne karte Austrougarske pod nazivom 3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary, izlazi 1910. god. Prikazuje Kosinjski vrh i dalje na 1079 m/nm, Kalić se ne pojavljuje kao toponim već samo oznakom nadmorske visine od 968 m/nm. Na ovoj karti međutim jasno vidimo kako je Kosinjski vrh iznad Velike kose koja dolazi u toponimu Vl. Kosa. S druge strane, Kuterevska kosa pojavljuje se iznad Kutereva. Dakle svi oni koji Veliku kosu nazivaju Kuterevkom kosom griješe, jer je ovdje razvidno kako se radi o dvije, nekoliko kilometara udaljene kose (ili planinske strane).

Za kraj ove analize donosim dvije već vrlo moderne karte 20. st., na kojima vrlo jasno nalazimo toponime Kosinjskog vrha i Kalić stijene u današnjim modernim izvedenicama. Prva karta izrađena između dva svjetska rata, donosi vrlo jasne i moderne toponime Kalić i Kosinjski vrh. Radi se o vrlo velikoj topografskoj karti Jugoslavije objavljenoj 1934. god., izrađenoj u 158 listova, a od kojih 58. list prikazuje Senj i okolicu. Vidimo i Veliku Kosu kod Kosinjskog vrha, i Rudinku ispod Kalića, i meandar rijeke Like u Donjem Kosinju.

Posljednja karta u ovom prikazu, koju objavljuje ni više ni manje nego Sveučilište Oxford 1967.god. pod nazivom Yugoslavia_Selected_Areas. Pergamon_World_Atlas, ne donosi čak ni poziciju Kosinja, već prikazuje zaselak Lipovo Polje u Donjem Kosinju i zaselak Ruja u Kosinjskom Bakovcu. No Kosinjski vrh upravo pod tim nazivom, vrlo jasno prikazuje.

Tako se toponim Kalić zanimljivo pojavljuje prvi puta na povijesnim kartama puno ranije od toponima Kosinjski vrh. Oba toponima se opet pojavljuju relativno kasno u usporedbi sa Kosinjem kao mjestom, a koji se prvi puta pojavljuje na karti Madžarske pod nazivom: Tabula Hungariae, izrađenoj 1515.god., otisnutoj 1528.god.

To ne treba čuditi jer se kartografija razvijala postepeno kao i druge grane znanosti i tehnologije, te je trebalo proći dosta vremena do pojave prvih ozbiljnih i preciznih topografskih karata. U tom periodu dogodile su se i izvedenice ispravnog naziva Kosinjski vrh, pa su tako kartografi vjerojatno krivim čitanjem i prijevodom, kako smo već rekli, ovo Kosinjski prebacivali u Kosenski vrh i njegove derivacije. Potom je ovo „s“ iz Kosenjski opet krivim čitanjem prešlo u „r“, pa smo tako dobili Korenski vrh i njegove derivacije.

No nema nikakve dvojbe da najpreciznije vojne i topografske karte od druge polovice 19.st. pa nadalje donose ispravni toponim Kosinjski vrh na svim povijesnim kartama Kosinja koje sam u posljednjih 15 godina mog rada na povijesti Kosinja uspio pronaći. I taj se Kosinjski vrh, zajedno sa Kalić vrhom nalazi na Velikoj kosi, a sve poviše Donjeg Kosinja. Tek iza Kosinjskog vrha i Velike kose, pojavljuje se Mala kosa, pa potom nekoliko kilometara dalje Kuterevo, iznad kojeg je Kuterevska kosa.

Povijesne karte su povijesni izvori prvog reda i saznanja koja iz njih možemo dobiti su fascinantna. Naravno da im možemo i moramo vjerovati jer su pisani tragovi vremena u kojima su nastali. Stoga prema ovdje analiziranim kartama bez ikakve dvojbe taj vrh moramo nazivati ispravnim imenom Kosinjski vrh i pridodati ga Kosinju, jer svojim imenom i geografskim položajem Kosinju i pripada.

Gospodin Mance i svojim znanjem i svojom upornošću i voljom istražuje, zapisuje i objavljuje rezultate svojih radova i želimo mu puno sreće i u daljnjem radu koji ćemo sa pozornošću i dalje pratiti. Pri samom kraju našeg razgovora, natuknuo je i problem sa zemljištima i katastrom u Kosinju, no to ćemo ostaviti za neku drugu priču, a ovu u potpunosti prepustiti Kosinjskom vrhu.

 

---

Foto: Privatna zbirka