Osmosatni radni dan nije baziran na tome koliko traje ljudska koncentracija. Zapravo, nema nikakve veze niti s današnjim poslom jer korijeni osmosatnog radnog vremena sežu u doba Industrijske revolucije.
Krajem 18. stoljeća bilo je uobičajeno raditi 10 do 16 sati dnevno, jer su tvornice morale biti 24 sata u pogonu.
Kada je postalo jasno da je takvo radno vrijeme nehumano i neodrživo, uvedeno je kraće, osmosatno radno vrijeme.
Ipak, to radno vrijeme nije zaživjelo kao standard do 1914. kada je Ford Motor Company iznenadila poslovni svijet formalnim uvođenjem osmosatnog radno vremena. Rezultat? Povećanje produktivnosti.
Iako je danas to teško povjerovati, osmosatno radno vrijeme uvedeno je kako bi radni dan postao humaniji. Danas, čini se da je vrijeme za nove promjene. Istraživanja na ovu temu, naime, pokazuju da je prosječan zaposlenik produktivan svega 2 sata i 53 minute dnevno!
Upravo tako – prosječna produktivnost ljudi koji rade traje oko 3 sata dnevno.
Zanimljivo istraživanje američkog zavoda za zapošljavanje pokazuje da prosječan Amerikanac, primjerice, na radnome mjestu provede 8.8 sati, ali da ne radi cijelo to vrijeme.
Više na Mojposao.net
Foto: pixabay
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English