KOLIKO KOŠTA JEDAN STUDENT? Novi model financiranja

Riječ je o iznosima koje bi iz državnoga proračuna dobivala visoka učilišta po studentu na sveučilišnom studiju, za razliku od dosadašnjih unificiranih 3650 kuna po glavi, neovisno o vrsti studija. Razlog povećanju iznosa nije u većoj participaciji za studentske školarine, već u dodanom iznosu za materijalne troškove. Cilj novoga modela usto je i stimulirati studije tehničkih, prirodnih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti.

Najviše za akademije

Po novome, fakulteti društvenih znanosti dobili bi 4300 kuna po studentu, humanistika 4500 kuna, biotehničke znanosti 5600 kuna, biomedicinske i prirodne znanosti 6000, tehničke 5600, a umjetničko područje 7500 kuna po studentu. Model podrazumijeva i razliku u financiranju stručnih i sveučilišnih studija, prosječnih 600 kuna, u korist sveučilišnih studija. Primjerice, za studenta na stručnome studiju religiozne pedagogije Katolički bogoslovni fakultet dobio bi 3900 kuna, a za onoga na sveučilišnom studiju 4500 kuna.

Sveučilišta traže više

Sveučilište u Zagrebu spremno je prihvatiti model uz jedan uvjet – da im se ukupna suma novca koju dobivaju iz proračuna poveća za 50 milijuna kuna.

– U proteklih pet godina sredstva koja dobivamo za materijalne troškove naših 33 fakulteta i akademija srezana su za 45 posto. Hladni pogon financiran je s oko 45 milijuna kuna, a s tom cifrom možemo zatvoriti pola fakulteta – kaže Tonći Lazibat, prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je da se sredstvima iz državnoga proračuna svim fakultetima pokriju materijalni troškovi.

Budući da je planirajući novi model financiranja kroz tzv. programske ugovore Ministarstvo znanosti imalo ideju zadržati se na postojećih 323 milijuna kuna koliko daje svim sveučilištima i veleučilištima u Hrvatskoj, pred obje su strane pregovori, kažu nam u Rektoratu.

Tekst: jutarnji.hr