Kolika je prosječna plaća mladih u Hrvatskoj?

Tena Brnad

Mladi u Hrvatskoj u lošoj su poziciji na tržištu rada već godinama. Broj nezaposlenih uspio se smanjiti uvođenjem stručnog osposobljavanja. Međutim, s obzirom na to kako mladi pri ‘stručnom’ s poslodavcem ne zasnivaju radni odnos, zapravo se smanjio broj prijavljenih na burzi, ali se nije povećala sama zaposlenost. Plaće među tom malom grupom sretnika, koji su uspjeli pronaći ‘pravi posao’, i dalje nisu dovoljne za pokrivanje osnovnih životnih potreba.


Prema podacima Eurostata, vodećeg pružatelja statističkih podataka u Europi, mladi u Hrvatskoj do 30 godina starosti mjesečno zarađuju 6.178.000 kuna bruto. Prema kalkulatoru za izračun plaće na portalu MojPosao, taj iznos preračunat u neto, nakon svih poreza, prireza i mirovina za Zagrepčane iznosi 4.588.000 kuna.

Mjere Stručnog osposobljavanja stvaraju dojam da je rad mladih besplatan

– Mladi su jako heterogena populacija i teško je poopćavati koliko rade i njihovo iskustvo. Ono što je sigurno jest da većina mladih ne zarađuje dovoljno da si pokrije troškove života. Prosječna dob napuštanja roditeljskog doma je 33 godine, a tome je jedan od razloga sigurno taj da si mladi ne mogu priuštiti samostalni život, rekao nam je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatska.

Istaknuo je kako je posebno loša situacija kada postoji velika razlika ponude radnih mjesta u odnosnu na potražnju. Osim toga, otkriva nam da je jedan od zaključaka istraživanja udruge BRID kako postoje indicije prema kojima Stručno osposobljavanje negativno utječe na ponuđene početne plaće.

– Spremnost mlade osobe da radi za naknadu (SOR) kod poslodavaca stvara dojam da je njihov rad besplatan i time manje vrijedan što u konačnici dovodi do nižih početnih ugovora. Problem kod SOR-a je i što je zamijenio model pripravništva kroz koji se osiguravao dobar dio plaće relevantne za tu poziciju, objasnio je Marin.

U izračun prosječne plaće mladih ne ulaze osobe na Stručnom

Važno je naglasiti kako u gore prikazanim statističkim podacima nisu uračunate osobe koje radno iskustvo skupljaju preko ‘Stručnog’ ili su zaposlene u tvrtkama s manje od deset zaposlenika pa su realna primanja mladih u Hrvatskoj zapravo niža od prikazanog iznosa.

Osim toga, prema podacima s Eurostata, prosječna mjesečna plaća žena mlađih od 30 godina veća je za oko 50 kuna, nego li kod mladih muških radnika pa bi se moglo zaključiti da se u Hrvatskoj javlja zanimljiv trend.

– Ti podaci ne bi trebali iznenađivati s obzirom na to da su trendovi u posljednje vrijeme takvi da žene više upisuju i završavaju fakultete u odnosu na muškarce pa je i logično da se to prenese i na prosječnu plaću. Problem treba analizirati na razini pojedinačnog zanimanja i provjeriti dobivaju li žene mlađe od 30 manje plaće za isti posao. Prosječni podaci za cijelu populaciju nam često mogu dati iskrivljenu sliku i sakriti potencijalnu diskriminaciju, upozorio je Marin, voditelj programa Prava mladih u MMH.

‘Apsurdno je da većinu proračuna za zapošljavanja trošimo na visokoobrazovane’

Smatra kako je iz ovih podataka vidljivo da se situacija mladih na tržištu rada nije značajno poboljšala u zadnjih nekoliko godina. Iako ima pozitivnih pomaka, još smo daleko od toga da uopće možemo reći kako idemo u dobrom smjeru.

Nedostatak radnih mjesta još uvijek je glavni problem, koliko god je diskurs u javnosti prisutan da su mladi sami krivi za to te da im nedostaje vještina. Potrebno je baviti se i tim problemom, ali stvar treba rješavati u obrazovnom sustavu.

– Apsurdno je da većinu proračuna za Aktivne politike zapošljavanja trošimo na visokoobrazovane, koji su i prošli najduži obrazovni put. Kada HRT traži mlade osobe koji su završili glazbenu akademiju da sviraju u orkestru i žele ih angažirati putem SOR-a postaje jasno da ta mjera ne služi kako bi se osposobili ljudi, već se koristi kao mehanizam supstitucije radnih mjesta koja su dolazila uz ugovor o radu, objasnio je Marin Živković.


 

Tekst: srednja.hr 

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u