Šumarstvo

Kako spriječiti stravu i užas trovanja životinja? Suri prao, bjeloglavi sup i lovački pas trebaju tvoju pomoć

U svrhu suzbijanja trovanja divljih životinja, Udruga Biom, u sklopu europskog projekta BalkanDetox LIFE, pokrenula je kampanju osvještavanja šire javnosti o tom problemu koji je najizraženiji upravo u ovom razdoblju godine.


Iako je trovanje životinja nezakonito i kažnjivo, ta je štetna praksa i dalje raširena diljem Hrvatske i predstavlja stvarnu prijetnju divljim vrstama, okolišu te javnom zdravlju. Česti i uzastopni slučajevi trovanja diljem balkanskog poluotoka rezultirali su s 465 potvrđenih smrtnih stradavanja strvinara u posljednjih 20 godina, a studija međunarodne organizacije za očuvanje ptica strvinara Vulture Conservation Foundation procjenjuje da najmanje 115 supova godišnje umire od trovanja upravo na balkanskom poluotoku. No, samo je oko 20% takvih slučajeva otkriveno i dokumentirano.

Upotreba nezakonitog otrova nažalost nije izuzetak, nego praksa. U dobroj želji da zaštite svoju stoku, brojni ljudi truju divlje životinje, ne razmišljajući kakvu štetu nanose bioraznolikosti. Izumiranje zavičajnih vrsta i narušena prirodna ravnoteža samo su neke od njih. Ako primijetite da netko truje divlje životinje ili uočite otrov u prirodi, slučaj brzo prijavite pozivom na 112.

Zaustavimo ovaj horor film!

Prva asocijacija na Imotski, Mazin i kvarnerske otoke zasigurno su prekrasni krajobrazi. No, i ti dijelovi Lijepe naše imaju svoju crnu stranu, u kojoj ulogu žrtve poprimaju lovački pas, suri orao i bjeloglavi sup, a počinitelji najčešće ostaju — nepoznati. To su samo tri od brojnih mjesta diljem balkanskog poluotoka u kojima je u zadnjih 20 godina od posljedica nezakonitog trovanja uginulo više od 2300 jedinki ptica strvinara. Taj problem najzastupljeniji je upravo u tekućim zimskim mjesecima. Iako počinitelji ove kažnjive prakse otrovom žele riješiti problem napada vuka, čaglja ili lisice na domaće životinje, od trovanja često stradaju i druge divlje vrste poput škanjaca, bjeloglavih supova i surih orlova. Osim što tako stradaju jedinke zaštićenih vrsta, to dovodi i do negativnih posljedica za naš okoliš. Da te priče ne bi bile gurnute pod tepih, brine se Udruga Biom, koja na području Hrvatske provodi europski projekt BalkanDetox LIFE s ciljem osvješćivanja ljudi o negativnim učincima trovanja životinja na okoliš i ekosustav.

Užas mazinskog trovanja

Podsjetimo, u veljači 2020. Udruga Biom posjetila je mazinsko područje na kojem su zabilježili trovanje lisice i vuka. U pretraživanju šireg područja, zatekli su stravičan prizor — otrovanog surog orla. Riječ je o vrsti koja u Hrvatskoj kritično ugrožena. Takav epilog rezultat je neselektivnog trovanja. U dobroj namjeri, da zaštiti svoju stoku od predatora, netko je na meso mrtve krave postavio otrov i tako napravio grešku koja je dovela do kolateralne žrtve. Naime, tim mesom prva se nahranila ova rijetka ptica, koja je u Hrvatskoj spala na svega 25 – 30 parova. Imaju jednog ptića godišnje koji postaje spolno zreo tek nakon 5 – 7 godina. Populacija ove ptice od stradavanja samo jedne jedinke oporavlja se 100 – 150 godina.

Strava u imotskom lovištu

Pas je najbolji čovjekov prijatelj. No ta tvrdnja ne vrijedi za one pse koji se nađu u imotskom lovištu. Tako je u općini Lokvičići otrovano čak deset vrsnih lovačkih pasa, radi čega se strah uvukao i u kosti lovaca koji brinu o svojim vjernim pomagačima. Otrovni mamci bili su postavljeni pod okriljem noći. Neki su psi spašeni brzom veterinarskom intervencijom, no bilo je i uginulih, s pjenom na ustima i stravičnim mrtvačkim osmijehom koji je znak trovanja. Djelo je to nepoznatog počinitelja koji do dana današnjeg ostaje neotkriven, a shodno tome i nekažnjen. Ne samo da se slučajevi trovanja na imotskom području ponavljaju iz godine u godinu, već su oni kontinuirano prisutni diljem Dalmacije, Dalmatinske zagore i Like. Korišteni otrov ne bira žrtvu pa se s pravom možemo pitati kada će biti koban i za čovjeka.

Kvarnerski zločin karbofuranom

Karbofuran. Zvuči opasno. Zato što i jest. Riječ je o najčešće korištenoj tvari za trovanje u Hrvatskoj, koja je odgovorna za 76% poznatih slučajeva trovanja u našoj zemlji, uključujući i veliko trovanje na Rabu u 2014. kada je uginulo čak 17 jedinki bjeloglavog supa. Taj slučaj masovnog trovanja primjer je toga kako jedan otrovan mamac može uništiti velik dio populacije supa. Navedeni događaj je značajno povećao crnu statistiku koja pokazuje da je u posljednjih 50 godina u Hrvatskoj otrovano između 300 i 500 jedinki bjeloglavih supova. Upravo je trovanje glavni razlog izumiranja crkavice i supa starješine –  dviju vrsta ptica strvinara koji su nekada živjeli bok uz bok s danas ugroženim bjeloglavim supovima.

Svi možemo pomoći životinjama!

Veliki napori uloženi u očuvanje ugroženih vrsta i poboljšanje brojnosti njihovih populacija mogu biti poništeni samo jednim slučajem trovanja. Kako bi ovaj rad na očuvanju divljih vrsta i njihovih staništa donio uspješan rezultat, potrebno je što prije spriječiti daljnja trovanja. Udruga Biom upravo s ovim ciljem provodi projekt BalkanDetox LIFE i prisutna je na terenu, gdje prijavljuje slučajeve trovanja policiji. Kroz suradnju s institucijama radi i na jačanju nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trovanja zagovaranjem boljih politika i praksi. Kroz brojne edukacije i rad s volonterima, poljoprivrednicima, stočarima i lovcima, također aktivno radi na osvješćivanju javnosti o problemu trovanja.

Građanska hrabrost je najbitnija karika zaštite prirode. Ukoliko ste svjedok incidenta trovanja ili uočite otrovni mamac u prirodi, slučaj što prije prijavite na 112!

 

Izvor: Udruga Biom | Foto: PR

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Pročitajte još
Close
Back to top button
Close