Ivan Starčević: “Folklor je jedno veliko bogatstvo koje našu zemlju predstavlja u naljepšem i najraskošnijem izdanju”

HKUD Široka Kula jedno je od najaktivnijih folklornih društava na području županije.

U godini iza nas proslavili su 10. obljetnicu postojanja, a nedavno je objavljen i njihov drugi nosač zvuka “”Kulo naša, pjesmom sagrađena”. Tim povodom razgovarali smo s dugogodišnjim voditeljem Društva Ivanom Starčevićem.

Kada i kako ste se odlučili baviti folklorom?

Folklorom sam se odlučio baviti još 2009. godine, kada sam se upisao u folklornu skupinu “Degenija” kao izvannastavnu aktivnost u OŠ “Dr. Jure Turića”. Moj folklorni put nastavio se u FA “Dr. Ante Starčević”, zatim dvije godine kao voditelj HKUD-a “Perušić”, a od 2015. godine vodim HKUD “Široka Kula”. Folklorom sam se počeo baviti na nagovor bake Marije i dida Ivana, ali i uz podršku cijele obitelji. Did Ivan svirač je na tamburi dangubici, odnosno farkaš braču. Od njega sam i ja naučio svirati i dan danas rado zajedno zasviramo.

HKUD Široka Kula prošle godine je obilježilo desetu obljetnicu postojanja. Recite nam nešto više o počecima društva, kako je osnovano i s kojim ciljem?

Društvo je osnovano 14. prosinca 2013. godine s ciljem povezivanja raseljenih Kuljana diljem svijeta i očuvanjem kulturne baštine cijele Hrvatske. Vrlo brzo nakon osnutka, strukturom članstva i uprave, nametnuli su se drugi ciljevi u Društvu koji se do danas ispunjavaju i poštivaju. Osnovni cilj rada su terenska istraživanja i zapisivanje pjesama, plesova, običaja od živućih starijih žitelja Like.

Društvo ima za cilj okupljanje članova svih dobnih skupina u kvalitetnu skupinu ljudi koji zajedničkim snagama rade na unapređenju i promociji Široke Kule i tradicijskih vrednota Like.

Koliko sada brojite članova i od kojih se sve sekcija sastoji Društvo?

Društvo trenutno broji oko 70 članova podijeljenih u odraslu i dječju folklornu sekciju, dramsku sekciju te etno radionicu. Odrasla folklorna sekcija okuplja pjevače i plesače od 14 do 82 godine. Unutar folklorne sekcije djeluju muška i ženska pjevačka skupina koje po potrebi odrađuju i samostalne nastupe. U folklornoj sekciji nekolicina članova svira različite tradicijske instrumente koje koriste u nastupina sekcije. U sklopu folklorne sekcije djeluje i dječja skupina. Dramska sekcija radi prema potrebi, a etno radionica radi na oživljavanju starih tehnika ručnih radova, izradi suvenira i raznih predmeta.

Primijetili smo da je s radom krenula i dječja folklorna skupina. Recite nam nešto više o mališanima koji sudjeluju u radu Društva.

Dječja folklorna skupina djeluje od 2015. godine sa prekidom od 2020. do prije nekoliko mjeseci kada je ponovno pokrenuta, a članove čine djeca u dobi od 4 do 14 godina. Djeca su uglavnom učenici osnovne škole u Ličkom Osiku te rade na oživljavanju tradicijskih dječjih igara, pjesama i plesova. Voditeljica skupine je Marija Jurčić.

Društvo je nedavno objavilo drugi nosač zvuka pod nazivom “Kulo naša, pjesmom sagrađena”. Podijelite s našim čitateljima neke zanimljivosti o snimljenom repertoaru.

Lika, rijetko naseljena i slabo istražena regija krije bisere tradicijske kulture, posebno glazbeno plesne idiome koji i dan danas žive kako na sceni tako i u sjećanjima starije generacije nositelja tradicije. HKUD „Široka Kula“ osnovni cilj svojeg djelovanja fokusira na terenska istraživanja starijih slojeva danas zaboravljenih repertoara pokušavajući pri tome zabilježiti i sačuvati živa sjećanja nositelja tradicije kao i kontekstualne izvedbene primjere današnje žive tradicije. Rezultat tih nastojanja predstavljen je izvedbama zabilježenim na ovom nosaču zvuka.

Dio zaboravljene ili rijetko izvođene glazbeno-plesne tradicije Like na ovaj je način spašen od zaborava. Široka Kula, ratom razorena sredina bila je početnim mjestom istraživanja uz zabilježene i snimljene pjesme i plesove Gornjeg Kosinja, Kosinjskog Bakovca, Josipdola, Kalinovače, Donjih Pazarišta, Kaluđerovca, Ivčević Kose te Čanka.

Drugi nosač zvuka HKUD „Široka Kula“ pod naslovom „Kulo naša, pjesmom sagrađena“ posvećen je selu u kojem HKUD djeluje. Burna i tragična prošlost Široke Kule, posebno ratna zbivanja koja su obilježila prošlo stoljeće, potaknula je skupinu mlađih i mladih stanovnika da prije deset godina organizirano započnu učenjem, uvježbavanjem, istraživanjem i scenskim predstavljanjem glazbeno plesne tradicije svoga kraja. Tijekom prve dekade djelovanja svojim upornim radom i izuzetnim entuzijazmom mladi iz Široke Kule su pokazali i dokazali da je duh ovog kraja nesalomljiv, a živa tradicija koju su vjekovima stvarali njihovi preci svjedok aktivnog života koji ponosno odzvanja pozornicama diljem Lijepe naše zaslužujući pri tom najveća priznanja za izuzetan trud koji su njeni članovi utkali u svoju tradiciju.

Terenska istraživanja ovim su putem pretočena u konkretne izvedbene zvučne zapise na nosaču zvuka, a odvijala su se u periodu od 2016. do 2021. godine. Predvodili su ih Ivan Starčević i Ivan Delač, uz pomoć nekolicine članova folklorne skupine. Za nosač zvuka dr. sc. Joško Ćaleta i voditelj Ivan Starčević napisali su tekst koji govori o svakom glazbenom broju gdje je pronađen, od koga, te druge zanimljivosti koje prosječan slušatelj/čitatelj nema priliku saznati.

Što nam možete reći o narodnim nošnjama koje nose članovi Društva?

Osim zapisivanja starih pjesama, plesova i običaja Društvo svih ovih godina aktivno radi na prikupljanju originalnih dijelova narodnih nošnji te na izradi kvalitetnih rekonstrukcija. Možemo se pohvaliti da u našem Društvu ima preko 200 originalnih primjeraka ličkih torbi koje su u privatnom vlasništvu članova ili Društva.

Društvo na svojim nastupima koristi zimske i ljetne svečane narodne nošnje novijeg i starijeg tipa. Također na nekim nastupima koriste radne nošnje starijeg ili novijeg tipa, a sve ovisi o scenskim prikazima običaja te izvođenom repertoaru. U ovih 10 godina djelovanja Društvo se može pohvaliti sa brojnim nagradama za originalne ili rekonstruirane narodne nošnje na raznim natjecanjima diljem RH.

Koje ste sve stare ličke običaje obradili u scenskim prikazima?

Od scenskih prikaza običaja koje smo izvodili tijekom djelovanja na raznim smotrama izdvajamo:

– “Bit će proje za svatove moje” – običaj komušanja kukuruza,
– “Kuljsko prelo” – običaj češljanja vune,
– “Fala, fala, gospodaru” – običaj vukarenja,
– “Na bunaru kraj vode ledene” – običaj darivanja vode za Novu godinu,
– “Stanarenje u Širokoj Kuli” – večer na pastirskom stanu,
– “Babine su najdraže veselje” – običaj dolaska na babine,
– “Ide jesen, ide Sveti Mate” – običaj zbora kod Sv. Mateja,
– “O moj Mate, najmlađi soldate” – običaj ispraćaja momka u vojsku,
– “Imam prsten i na njemu slovo” – običaj zaruka
– “Moba” – običaj kopanja u polju
– čijanje perja, svadbene te žetvene običaje.

Ističemo kako smo sa običajem ispraćaja momka u vojsku osvojili treće mjesto na državnoj smotri folklora u Županji u organizaciji Hrvatskog sabora kulture.

Veliki interes naših čitatelja izazvao je videozapis izvornog ličkog kola koji je objavljen na Vašem YouTube kanalu. Recite nam nešto više o plesu koji je u videu zabilježen i kako ste uspjeli doći do ove vrijedne snimke?

Snimka o kojoj govorimo nastala je 1969. godine u Lovincu za potrebe HRT-ove emisije “Velebite, starče sjedobradi”. Još jednu sličnu snimku možete pronaći na kanalu, a nastala je u Bilaju 1973. godine, također za potrebe HRT-ove emisije “Svadba u Bilaju”. Takvi zapisi nam svjedoče koliko je ličko kolo zapravo jednostavno i bez puno “komandi”. Većina današnjih folklornih Društava izmišlja razne komande kako bi kolo bilo što atraktivnije i primamljivije današnjoj publici. Smatram kako je upravo atraktivnost u ovoj jednostavnosti koju možete vidjeti na tim snimkama.

Kao voditelj društva, koliko ste zadovoljni s ostvarenjem programa u protekloj godini?

U početku 2023.godine zadali smo velike zadatke, a sve povodom proslave 10 godina rada Društva. Sve postavljene zadatke smo vrlo uspješno ispunili. Organizirali smo večer folklora u Širokoj Kuli u srpnju, svečanu sjednicu Društva, prvo predstavljanje drugog nosača zvuka “Kulo naša, pjesmom sagrađena” te 10. Godišnji koncert Društva.

Osim toga nastupali smo cijelu godinu diljem Lijepe naše, a istaknut ćemo drugo sudjelovanje na državnoj smotri folklora 56. Đakovački vezovi te na državnoj smotri odnosno, 30. Susretu izvornih skupina u Županji u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Muška pjevačka skupina HKUD-a osvojila je prvo mjesto na 10. Slunjskoj večeri bećarca. Na županijskoj smotri folklora u Otočcu ponovno smo deklarirani kao jedna od najboljih skupina u Lici, a naša dječja skupina je sa županijske dječje smotre određena kao predstavnik naše županije na dječjoj smotri folklore u Kutini 2024.godine.

Postoje li neki problem ili poteškoće s kojima se susrećete u svom radu?

Kao odgovor na ovo pitanje mogu istaknuti veliko zadovoljstvo i zahvalu svim sponzorima i donatorima koji su u 2023. godini prepoznali i podržali naš rad kojima smo se javno zahvalili na našoj svečanoj sjednici Društva te im dodijelili prigodna priznanja. Svake godine naiđemo na poteškoće i probleme u radu, najčešće financijskog tipa, ali uz pomoć ranije navedenih svaki naš projekt provedemo kako smo zaplanirali.

Što za Vas osobno znači folklor?

Kada bi jedan nogometaš odselio u bilo koji kraj u svijetu, nogomet bi igrao na isti način. Sa folklorom to nije tako, folklor se ne razlikuje od kraja do kraja, folklor se razlikuje od sela do sela. Folklor je jedno veliko bogatstvo koje našu zemlju predstavlja u naljepšem i najraskošnijem izdanju. Takvo nešto se ne može platiti, takvo nešto možete samo živjeti.

Kakvi su planovi Društva za 2024.?

Društvo početkom ove godine planira predstaviti nosač zvuka na više lokacija u Ličko-senjskoj županiji i šire. Sudjelovat ćemo na odrasloj i dječjoj županijskoj smotri folklora u Otočcu. Sudjelovat ćemo na “Bećarfestu” u Babinoj Gredi te na državnoj dječjoj smotri folklore u Kutini, a o svim ostalim aktivnostima obavještavat ćemo vas na vrijeme.