VijestiTehnologija

INTERVIEW – dr. Slobodan Bosanac: “Hrvatsko društvo spremno je za svemirsku luku”

Hrvatski svemirski centar u posljednje vrijeme uzdrmao je ustaljenu svakodnevicu u Hrvata. Od predstavljanja projekta nastala je priča. Pročulo se za viziju koju nitko ne želi vidjeti ili priznati, ali čini se da je ona sve bliža. Kako bi saznali više informacija i informirali sveukupno građanstvo u Lici i Hrvatskoj, razgovarali smo s voditeljem projekta, dr. Slobodanom Bosancem iz tvrtke S3 Hrvatska u Zagrebu. S3 Hrvatska tvrtka je nositelj projekta “Hrvatski svemirski centar”, a na nedavnoj prezentaciji projekta prilično je impozantno najavila svoj dolazak na tržište. Udbina je izabrana kao glavna lokacija. Kako, zašto, i otkud baš ideja o Udbini kao svemirskom centru, čitajte u intervjuu koji slijedi.

Za početak recite nam nešto o Vašoj profesionalnoj karijeri. Kako ste došli do svemirske priče, i kako je Vaša priča karijera počela? 

Svoju priču bih započeo s objašnjenjem kako sam počeo sanjati o svemiru. Sve je počelo s filmom, najboljim filmom znanstvene fantastike „Zabranjeni planet“ iz 1956. godine. Potpuno sam ostao fasciniran gledajući taj film i on me je potaknuo na sanjarenje o izgradnji robotskih vozila. Kasnije je sanjarenje rezultiralo izgradnjom malih raketa, a s vremenom sam pokušao izgraditi i veću raketu no tada sam shvatio kako imam premalo znanja da bih u tome uspio.   U tom periodu sam bio srednjoškolac i odlučio sam više se fokusirati na kemiju, fiziku i matematiku. Do završetka gimnazije u velikoj mjeri sam bio upoznat s naprednom fizikom, pa sam odlučio studirati teorijsku fiziku u Zagrebu. Fakultet teorijske fizike bila mi je jednim dijelom samo formalnost. Nakon toga otišao sam na sveučilište u Sussex na studij molekulske fizike, ondje sam i doktorirao. Profesionalnu karijeru započeo sam na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Bavio sam se procesima atoma, molekula s elektro-magnetskim zračenjima ali uvijek s pogledom na probleme u svemiru.

Ovaj razgovor potaknut je Udbinom i svemirskim centrom koji ste najavili prije nekoliko tjedana u Zagrebu. Naše pitanje je konkretno, čija je ideja dolazak S3 u Hrvatsku?

Ideja dolaska S3 u Hrvatsku je potekla od gospodina Slađana Zovka koji ima prijatelja i investitora u projekt gospodina Kirila Tulskiya, koji je ujedno i začetnik odnosno jedan od prvih koji su financirali ovu ideju.  Kroz to prijateljstvo rodila se ideja da S3 dođe i na teritorij Hrvatske.

Smatrate li da je Hrvatsko društvo spremno na takav korak?

Mislim da je Hrvatsko društvo spremno, moja iskustva su pozitivna. Ljudi dolaze i govore: „Ima nešto u tome,, idemo raditi“. I moje je mišljenje da ih ne smijemo razočarati jer imamo kvalitetne ljude koji su uz sve i kreativni, samo im treba pružiti priliku.

Osim Udbine, koje ste još lokacije u Hrvatskoj istraživali i na kraju krajeva zašto baš Udbina?

Istražili smo mnoštvo lokacija. Prije svega temelj nam je bio da li već postoji lokacija s posebnom  infrastrukturom za svemirsku luku, naravno bitan faktor je i prostor za mogućnost razvoja jer to nije samo “svemirska luka”. Osim tvrtke koja bi sklapala dijelove za lansiranje  satelita pa i same satelite, tu bi se smjestili i istraživački centri i centri za obrazovanje. Zračna luka “Pleso” je odmah otpala jer je to intenzivna, ekstenzivno civilna luka. Gledali smo lokacije kao što je Zadar, zatim Pula, Osijek, Šibenik i Brač.  Udbinu smo odabrali iz više razloga. Kao prvo bih naveo već postojeću pistu koju treba preurediti. Zatim su tu pogodni klimatski uvjeti, postoje mogućnosti razvoja, izvori energije. Isto tako važna stvar, s obzirom na to da je jedna od temeljnih aktivnosti ovoga projekta i turizam, to nas opet dovodi do lokacije. Udbina je lokacijski smještena između nekoliko nacionalnih parkova.

Možete li nam pojasniti  tu priču oko nacionalnih parkova? Jednim djelom morate štititi okoliš, što je tu konkretno pozitivna stvar?

Nacionalni parkovi sami po sebi privlače turiste, pa ako uz sve prirodne ljepote mogu saznati nešto i o svemiru to je zasigurno zanimljiva dodatna ponuda.

svemir slobodan bosanac

Što se tiče podrške lokalne samouprave, jeste li zadovoljni? Očekujete li probleme s lokalnom politikom?

Dosadašnje iskustvo je jako dobro. U posjeti Udbini imao sam priliku upoznati se s načelnikom i moram priznati kako me impresioniralo to što su donačelnici jako mladi ljudi, puni entuzijazma  i puno toga su već napravili . Iskreno, moj najveći strah je bio baš lokalna samouprava. Prema iskustvima drugih, znali smo da je u pojedinim projektima lokalna samouprava vidjela  izvor novca ili svoje osobne ili neke druge koristi. U Udbini to nije slučaj, u što sam se  i sam uvjerio.  Jedna posebna okolnost jest ta što je Udbina u sustavu neizgrađenih općina što znači da se svaka investicija tamo gleda na poseban način, što nama ide u prilog jer ćemo donijeti kapital.  Još nismo kontaktirali sa županom Ličko-senjske županije, ali to nam je svakako jedan od sljedećih koraka.

Što se tiče plana izgradnje, projekt je počeo 2013. Sad je 2015. godina. Znate li okvirne rokove kada bi gradnja svemirske luke mogla početi? Doslovno, kada će se moći vidjeti strojevi u Udbini? 

Svako nagađanje s moje strane bilo bi neozbiljno. Na primjer dali smo određene ponude za koncesiju nad zemljištem nadležnim institucijama, a kad ćemo dobiti odobrenja to ne znamo. Nakon toga,  naravno ako rješenje  bude pozitivno, tada moramo ishoditi i građevinske dozvole za rekonstrukciju već postojeće piste i dodatnih objekata svemirske luke.  To nam je prioritet jer bi  svemirska luka svakako zapošljavala već broj domaćeg stanovništva. Također postoji potreba za izgradnjom dodatnih objekata za smještaj radnika ali i posjetitelja. Ako se stvari budu kretale prema planu, u periodu od dvije do tri godine svemirska luka bi trebala biti u operativnom stanju. I tada bi prve aktivnosti bili Zero-G letovi (op.a. bestežinski letovi). Nakon toga krenulo bi se u izgradnju sustava za lansiranje satelita. Upravo je završeno testiranje letjelice koja bi služila za lansiranje satelita i ona bi trebala biti operativna u roku godine dana. Ono što plijeni pažnju je prijevoz putnika, letjelica koja bi trebala obavljati ovaj zadatak je u fazi konstrukcije. Ova faza projekta mogla bi zaživjeti 2020. – 2025. godine.  Za početak bi to bili kratki letovi, npr. odlazak na nekih 100 kilometara iznad Zemlje i vratiti se na Zemlju, a zatim bi se možda krenulo i na interkontinentalne letove.

Očekujete li dobru suradnju s Vladom i državnim institucijama koje su nadležne po pitanjima od Vašeg interesa? 

Do sad je odrađeno nekoliko neformalnih sastanaka u periodu od 2013. do danas, s obzirom da sam ja najviše kontaktirao moja iskustva su jako dobra i pozitivna. Svakako bih tu istaknuo susretljivost, ozbiljnost i duboke analize prijedloga što je apsolutno razumljivo jer je i državi u interesu da se obnovi objekt na Udbini.

Na prezentaciji projekta ste spomenuli i zapošljavanje mladih. Što možemo očekivati?

Projekt ide pod jedinstvenim nazivom „Hrvatski svemirski centar“ i sastoji se od tri komponente, jedan je svemirska luka koja je zapravo kao i civilna luka. Druga komponenta su komercijalne tvrtke, znači sklapanje treće faze, sklapanje raketnih motora itd. i to su sve velike tvrtke koje donose svoju tehnologiju. Treća komponenta koje je izuzetno važna je istraživanje i razvoj satelitskih komponenti za svemirski brod i sličnu tehnologiju za letove u svemir. Kao i istraživanje materijala,energetskih izvora,  elektronike  ali naravno i proizvodnja. Za to bi se osnovali centri u kojima bi se onda zapošljavali visoko stručni ljudi i to je recimo prvi plan. Od svih to je najvažnija komponenta, jer će u njoj direktno sudjelovati hrvatski stručnjaci, pogotovo mladi.

Ovo je suradnja na razini dviju nacija, Švicarske i Hrvatske. Švicarci su poznati po točnosti, a Hrvati baš i ne. Koja su Vaša iskustva s obzirom da jednim dijelom posredujete u radu? Možete li usporediti? 

Razlika između Hrvata i Švicaraca je u tome što u Švicarskoj postoji stroga regulativa ponašanja – financijskog, stručnog i bilo kakvog drugog i na to se izuzetno pazi. Dok kod nas u Hrvatskoj ljudi imaju tu neku komponentu – “ma budem već nekako prošao” , i po meni je to jedna stupica u koju mnogi padaju. Ali isto tako kada Hrvati dođu u stranu državu lako se prilagođavaju pravilima. Mislim da smo mi drugačiji po nekim pitanjima jer nam je to zapravo dozvoljeno ponašanje.

Recite nam nešto o Vašem dojmu Like? Ovaj put ne u poslovnom smislu, već privatnom.

Meni se Lika jako sviđa. Moram vam reći da je Lički krumpir najbolja stvar koja postoji i naravno lički sirevi su izuzetni. Lika je prekrasna, mjesečno barem dva puta prolazim automobilom kroz Liku i vrlo često kupujem sir u Otočcu. Gacka je prekrasna. Ali i ostali krajevi Like oduševljavaju. Zdrava klima, a tu je i blizina mora tako da moram priznati kako je meni Lika jako draga.

Hvala Vam na ovom razgovoru, vidimo se u Udbini.

 

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Pročitajte još
Close
Back to top button
Close