Scena

Hrvatska glazbena baština u zvuku

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu digitalizirala je nekoliko stotina gramofonskih ploča na 78 okretaja u minuti s početka 20. stoljeća iz fonda Zbirke muzikalija i audiomaterijala, koje su sada prvi put dostupne javnosti, na internetskoj stranici Zvuci prošlosti.


Sadržaj zbirke starih gramofonskih ploča proizvedenih na samim počecima razvoja nakladništva zvuka u Hrvatskoj dosad je zbog neposjedovanja opreme za reprodukciju bio nedostupan korisnicima.

Osim hrvatskih izdavača s početka prošlog stoljeća, primjerice Edison Bell Penkala, tu će se naći izdanja velikih inozemnih izdavača, Columbia, Parlophon, Victor, Odeon, sa zvučnim zapisima brojnih hrvatskih interpreta te skladbama hrvatskih autora, objavljeno je na internetskim stranicama NSK-a.

Najstarije ploče na 78 okretaja
Tako će se moći poslušati, među ostalim, kako zvuči hrvatska himna “Lijepa naša domovino” u izvedbi Zvonimira Strmca (1888.- 1915.), tenora HNK s više od stotinu operetnih uloga, na ploči Parlophon Junior Recordsa iz približno 1910., popijevka Ivana Zajca “Ti si moja” ili skladba “Hrvatskoj” Vilka Novaka u izdanju kuće Odeon Records i izvedbi vojnoga orkestra, pod ravnanjem kapelnika Antuna Motala.

Projekt “Hrvatska glazbena baština u zvuku – digitalizacija najstarijih gramofonskih ploča na 78 okretaja” pokrenut je 2009. uz potporu Ministarstva kulture, kako bi se zaštitila i otvorila za javnost hrvatska glazbena baština i građa osobitoga povijesnog i kulturnog značenja, koja obilježava početke nakladništva zvuka u Hrvatskoj.

Digitalizacija je provedena zahvaljujući donaciji Zaklade Adris, a njome se omogućuje slušanje digitaliziranih glazbenih i govornih zvučnih zapisa izvorno objavljenih na šelak gramofonskim pločama, te daje uvid izgled izvornika, naljepnica i ovitaka ploča kao i bio-bibliografski i kontekstualni podatci.

Zagrebačka publika već je krajem 19. stoljeća bila upoznata s fonografom kao najnovijim dostignućem u snimanju zvuka, no povijest hrvatske diskografije počinje početkom 20. stoljeća.

Edison Bell iz Londona 1926. ujedinio se s zagrebačkom tvornicom olovaka Penkala u zajedničko dioničko društvo Edison Bell Penkala

Prve gramofonske ploče na kojima su snimljeni hrvatski izvođači te djela hrvatskih skladatelja pojavljuju se 1906., a u Zagrebu su se mogle nabaviti gramofonske ploče i gramofoni – još 1900. kod trgovca Ferdinanda Budickog, poznatijeg po tome što je u grad doveo prvi automobil.

U najvećem broju gramofonske ploče snimane su u Beču, Berlinu, Londonu i Pragu, sve do 1924. kada vlasnik tvrtke Edison Bell iz Londona utemeljuje istoimenu podružnicu u Zagrebu. Najprije su objavljivane licencne ploče, a od 1926. ujedinjuju se s zagrebačkom tvornicom olovaka Penkala te stvaraju dioničko društvo pod nazivom Edison Bell Penkala (EBP).

Od tada se ovdje počinju proizvoditi gramofonske ploče i gramofoni, a glazbeni urednici bili su Pavao Markovac te skladatelj Ivo Tijardović. Repertoar izdanja uključivao je operne i operetne arije, šlagere, narodne pjesme, šaljive pjesme, kuplete, vojnu glazbu s tadašnjim poznatim glazbenim umjetnicima i glumcima. Neki od najpoznatijih izvođača bili su Dejan Dubajić, Arnošt Grund, Vlaho Paljetak, Marta Pospišil Grif, Milan Šepec, Mario Šimenc te Tinka Wesel Polla.

Jedno od prvih javnih snimanja u svijetu
Jedna je od prvih gramofonskih ploča snimljenih električnim putem bila je ona na kojoj su uživo snimane božićne pjesme iz zagrebačke katedrale iz prosinca 1927. Tada je u “Jutarnjem listu” pod sloganom “Vaš glas u gramofonu!” tvrtka Edison Bell Penkala pozivala zagrebačko građanstvo na senzaciju tehnike i gramofonsko snimanje na daljinu te snimanje uživo božićnih pjesama kako bi “ploče naših božićnih pjesama ispale što savršenije i veličajnije”.

Ta snimka jedno je od prvih javnih snimanja u svijetu.

EDB je poslovala do 1937., kada pada u stečaj, a zauvijek prestaje s radom nakon rata, 1946. Hrvatski umjetnici snimali su i za tvrtku Elektroton, koja se kao podružnica tvrtke Odeon-Parlaphon utemeljuje u Ljubljani 1937., a godinu dana i u Zagrebu. Elektroton prestaje s radom 1947. kada se osniva Jugoton, kojemu se dodjeljuje imovina poduzeća EBP i Elektroton.

Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK sadrži približno 17 tisuća svezaka tiskanih nota, tri tisuće svezaka rukopisnih nota, više od 23 tisuće gramofonskih ploča te oko šest tisiuća kaseta i sedam tisuća kompaktnih diskova. Najvrjednija građa Zbirke rukopisna su djela i glazbene ostavštine hrvatskih skladatelja.


Tekst: jutarnji hr

Slika: wikimedia commons

Dio si dobrog društva na Lika Clubu, a htio bi kupiti i zanimljive proizvode? Posteri, majice, suveniri, magazini, hrana i kozmetika – u novoj ličkoj web trgovini koja ima preko 300 atraktivnih artikala! Otvori ju na linku PLITVICE SHOP i nešto iz bogatog asortimana naruči na svoju kućnu adresu. Dobrodošao!

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close