Najavljenu reformu mirovinskog sustava Hrvatske kritizirali su oporba, struka i građani.
Svima najviše smeta planirana promjena u obaveznom investiranju mirovinskih fondova, odnosno odredba da 5 posto neto imovine moraju investirati u alternativni investicijski fond, čija bi glavnica bila garantirana od države.
Osim što se ta promjena uvodi bez stvarnog razloga – iako vladajući tvrde da to rade zbog zahtjeva OECD-a da se smanji izloženost mirovinskog sustava državnim financijama, što otvara prostor za netransparentnost, korupciju, moralni hazard i uhljebljivanje – važno je naglasiti i da u svijetu ne postoji alternativni investicijski fond s državnom garancijom.
Počelo se i općenito raspravljati o mirovinskim fondovima, odnosno o tome da u samo nekoliko država svijeta postoji sustav nalik 2. mirovinskom stupu u Hrvatskoj, čemu se protive oni koji bi ga ukinuli i sve vratili na staro stanje – prije reforme kojom su uvedeni 2. i 3. mirovinski stup.
Mirovinski fondovi u svijetu nisu nepoznanica. Dapače, posluju u svim razvijenim državama svijeta. Razlikuju se uglavnom u načinu funkcioniranja – neki su obavezan dio mirovinskog sustava silom zakona, nekima upravlja država, a nekima privatni sektor te se općenito drukčije financiraju i imaju različite uloge u nacionalnom gospodarstvu.
Prema podacima OECD-a, koji uključuju većinu tipova mirovinskih fondova u svijetu, u nekolicini država oni su jako velik dio ekonomije, puno veći nego u Hrvatskoj. U OECD-ove podatke uključeni su profesionalni i osobni mirovinski fondovi, obvezni i dobrovoljni, oni koje financiraju privatne kompanije i oni koje financira država.
S obzirom na ukupnu imovinu mirovinskih fondova u odnosu na državni BDP, najvažniji su u Nizozemskoj (213.3 posto BDP-a), na Islandu (207.9 posto), u Švicarskoj (156.1 posto) i Australiji (147.4 posto). Hrvatska je s ukupnom imovinom mirovinskih fondova od 33.2 posto BDP-a 19. država na svijetu.
Velik dio zemalja u kojima mirovinski fondovi raspolažu imovinom većom od 20 posto BDP-a države nalazi se u Europi. Osim nabrojanih Nizozemske, Islanda, Švicarske i Hrvatske, to su Ujedinjeno Kraljevstvo (120.5 posto BDP-a), Finska (61.1 posto), Malta (53.1 posto), Danska (49.9 posto), Irska (34 posto) i Kosovo (31.2 posto).
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
Izvor: index.hr | Foto: pexels.com
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English