Tijekom srednjeg vijeka perušićki je kraj bio dobro naseljen, te je važno feudalno središte bio upravo perušićki Stari grad.
Smješten je na uzvisini iznad grada, a Stari grad Perušić pod nazivom Vrhovina (iz tadašnje Buške župe) sagrađen je davne 1071. godine. Od Frankopana su ga naslijedili braća Dominik i Gašpar Perušić početkom 15. stoljeća. Turci ga zauzimaju 1527., a 1555. ga obnavlja i utvrđuje Malkoč-beg. Uz Udbinu postaje glavna utvrda turske Like. 1685. grad zauzima Krajiška vojska, a u 18. st. je napušten i počinje se rušiti.
Bio je tlocrta nepravilnog četverokuta s tri polukružne kule na uglovima, koje su spojene obrambenim zidovima. U sjevernom dijelu grada, unutar zidina nalazila se glavna cilindrična kula po kojoj se stari grad u narodu zove “Turska kula”. Sačuvani su ostaci glavne kule i tragovi temelja vanjskog obrambenog zida.
Područje Pećinskog parka Grabovača obiluje bogatom kulturno—povijesnom baštinom. Stari grad Perušić, čiji je lokalitet poznat pod nazivom Vrhovina u Buškoj župi, spominje se davne 1071. godine u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. U gradu Vrhovina svoju utvrdu izgradili su Frankopani, a 1487. godine Anž Frankopan poklonio je utvrdu braći Gašparu i Dominiku Perušić iz tadašnjeg Pseta. Po njima je Vrhovina dobila svoje novo ime koje se održalo do danas.
Braća Gašpar i Dominik Perušić ujedno su osnivači i prvi vladari Perušića, a u vlast ga dobivaju kao feudalni kaštel. Gašpar Perušić je bio banski namjesnik. Povijesna zanimljivost vezana uz Gašpara je i podatak da je bio jedan od potpisnika Požunskog mira kojim su brojni hrvatski velikaši i plemići stavili svoje pečate na povelju kojom su njemačkom kralju Maksimilijanu i njegovim potomcima osigurali pravo na ugarsko—hrvatsko prijestolje. Povelja o potpisivanju Požunskog mira čuva se u Beču i na njoj se nalazi Gašparov pečat sa znakom lava koji u ruci drži pero i stupa desno. Danas taj znak predstavlja simbol Općine Perušić.
Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine. Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne,a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije, gdje se i sada nalazi istoimeno mjesto Perušić Benkovački.
Braća Dominik i Gašpar Perušić ujedno su osnivači i prvi vladari Perušića, a u vlast ga dobivaju kao feudalni kaštel. Gašpar Perušić je bio banski namjesnik. Prije dolaska Perušića mjesto se nazivalo Buške Vrhovine po Buškoj ili Bužanskoj župi. Stanovnici su mu bili Bunjevci iz sela koja i danas postoje Bužim i Pazarišta. Perušići su na brdu podigli svoj grad,odnosno utvrđeni dvorac čiji se ostaci danas nalaze u Perušiću.
Taj objekt nosi različite nazive: Perušićki stari grad, Gradina, Kula i Turska kula. Turska kula nije ispravan naziv jer je Stari grad nastao prije turske vlasti u Perušiću. Kula je sazidana u kamenu i na tri kata, bila je opasana debelim suhozidom u obliku nepravilnog četverokuta na čijim su se uglovima nalazile tri polukružne kule-stražarnice.
Na Kuli su danas vidljiva mjesta gdje su stajali topovi, stražarnice i izvidnice. I premda je ostao samo jedan kat, Kula ipak predstavlja jedan od najočuvanijih obrambenih utvrda u Lici.
Knezovi Perušići napuštaju grad uslijed turskih osvajanja i sele se u Slovačku. Turci su osvojili Perušić 1527.g., nakon što su poharali i popalili gotovo čitavu Liku. Kula je zbog svog iznimno važnog geostrateškog položaja uvelike doprinijela činjenici da su Turci ovim područjem vladali više od 160 godina ( 1527.-1689. ). Tako je Perušić kao dio ličkog sandžaka predstavljao glavno tursko uporište u Lici. Ono što je za Krbavu bila Udbina u turskom razdoblju,to je za Liku bio Perušić. U to vrijeme Perušićem je vladao beg Malkoč.
Ovo je granično područje između tri velika imperija (Habsburške monarhije s ostacima Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva,Venecije i Otomanskog carstva), bilo poprište stalnog ratovanja. Danas je Općina Perušić u mirnim vremenima, a duga povijest daje odgovornost očuvanja ne samo prirodne baštine poput fenomena Pećinskog parka Grabovača, već i kulturne koju ponosno predstavlja Stari grad Perušić.
Pogledajte nekoliko fotografija koje je snimio Mario Paral iz Perušića.
Izvori korišteni pri pisanju ovog teksta su Prostorni plan općine perušić, Konzervatorska podloga zaštite i očuvanja kulturnih dobara u izradi Ministarstva kulture iz 2002., knjiga Tragovima pedaka autora Lajča Perušića iz 2014. te web stranica Turističke zajednice općine Perušić.
Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.
Hrvatski
English