Europski parlament donio zakon o obnovi 20% kopnenih i morskih područja

Europski parlament je u utorak usvojio uredbu EU-u o obnovi najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju do 2030. i svih ekosustava do 2050. godine.

Cilj zakona – o kojem je postignut dogovor s državama članicama – je obnoviti narušene ekosustave Unije, doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u području klime i biološke raznolikosti te poboljšati sigurnost opskrbe hrane.

Kako bi se postigli sveukupni ciljevi Unije, države članice do 2030. godine moraju vratiti u dobro stanje barem 30 % staništa obuhvaćenih novim zakonom (od šuma, travnjaka, močvarnih područja do rijeka, jezera i dna prekrivenih koraljima). Udio raste na 60 % do 2040. te 90 % do 2050. godine. U skladu sa stajalištem Parlamenta, do 2030. države članice bi trebale dati prioritet područjima mreže Natura 2000. Nakon što ih vrate u dobro stanje, države članice morat će osigurati da se ta područja znatno ne naruše. Uz to, morat će usvojiti nacionalne planove obnove s detaljnim mjerama za postizanje tih ciljeva.

Poljoprivredni ekosustavi

Kako bi poboljšale biološku raznolikost poljoprivrednih ekosustava, države članice morat će postići napredak u dvama od triju sljedećih pokazatelja: indeksu populacije travnjačkih leptira, udjelu poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti te zalihama organskog ugljika u mineralnim tlima pod usjevima. Potrebne su i mjere za povećanje indeksa populacije poljskih ptica jer su one dobar pokazatelj sveukupnog stanja biološke raznolikosti.

Budući da je obnova isušenih tresetišta jedan od troškovno najučinkovitijih načina za smanjenje emisija u poljoprivrednom sektoru, države članice moraju obnoviti barem 30 % isušenih tresetišta (i ponovno natopiti barem četvrtinu njih), 40 % do 2040. i 50 % do 2050. (i ponovno natopiti barem trećinu njih). Ponovno natapanje ostat će dobrovoljno za poljoprivrednike i privatne vlasnike zemljišta.

Kao što je Parlament tražio, zakonom se predviđa tzv. mehanizam hitnog kočenja pa se ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu suspendirati u iznimnim okolnostima ako dođe do znatnog smanjenja zemljišta potrebnog za dostatnu proizvodnju hrane za potrebe EU-a.

Zakonom se također traži poboljšanje pokazatelja u šumskim ekosustavima i sadnja tri milijarde dodatnih stabala. Države članice morat će obnoviti barem 25 000 km rijeka i pretvoriti ih u neregulirane vodotoke te osigurati da ne dođe do neto gubitka gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u ukupnom nacionalnom području.

Nakon glasanja izvjestitelj César Luena (S&D, Španjolska) izjavio je: „Danas je važan dan za Europu jer prelazimo sa zaštite i očuvanja prirode na njezinu obnovu. Novi zakon pomoći će nam u ispunjavanju raznih međunarodnih obveza EU-a u području okoliša. Cilj zakona je obnoviti narušene ekosustave poštujući poljoprivredni sektor i omogućujući fleksibilnost državama članicama. Želio bih zahvaliti znanstvenicima za pružanje znanstvenih dokaza i borbu protiv poricanja klimatskih promjena te mladima što nas podsjećaju da nema planeta B ni plana B.”

Tekst dogovoren s državama članicama usvojen je s 329 glasova za, 275 protiv i 24 suzdržana. Nakon što ga prihvati i Vijeće, bit će objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupit će na snagu.

 

 

 

---

Izvor: Europski parlament | Foto: Lika Club, Josip Durdov