Vijesti

Dvije obitelji i dva stava o tome je li više ‘eko’ prirodno ili umjetno drvce? Odgovor stručnjaka će vas izuti iz cipela!

HO, HO - HO?

Uoči blagdana proizvođači su već najavili poskupljenje i do 20 posto u odnosu na lani.


Procjenjuje se da jedan hektar površine božićnih drvaca godišnje može apsorbirati do jedne tone ugljikovog dioksida, dok se umjetna rade od PVC-a kojem treba više stotina godina da se razgradi. RTL je provjerio koliko prirodnih drvca proizvedemo, a koliko uvozimo, koja su najpopularnija te zašto su ona prirodna bolji izbor.

“Za mene prirodni bor ima posebnu čar. Svake ga godine s mamom kupujem na Meterizama u Šibeniku i mora imati bogate grane i visinu. Nakon što ga odaberemo, ide u auto pa ispred dvorišta gdje čeka par dana dok ne dođe Badnjak kad ga uvlačimo u kuću kroz prozor, a cilj nam je da što manje iglica ispadne. Onda kreću pripreme gdje ga smjestiti, kako ga okrenuti i koja strana ljepše izgleda nakon toga se svi skupa bacamo na kićenje”, prepričava nam Šibenčanka sa zagrebačkom adresom Srećka Vlahov čija je obitelj vjerna prirodnom božićnom drvcu otkako zna za sebe.

Kada je bila mala, ona i starija sestra imale su maleni umjetni bor koji su same one kitile i ispod kojeg su redovito dobivale svoje poklone što joj je ostalo u lijepom sjećanju.

No, danas priznaje da ništa ne može zamijeniti miris prirodnog bora i mahovine u blagdanskim danima. Njezin majka ga, kaže, redovito fotografira, pokazuje rodbini i pohvali se kako je “ove godine izabrala najljepši bor”.

Tu tradiciju i Srećka planira nastaviti jednog dana sa svojom obitelji. Osim tradicije i mirisa, prirodni bor im je više primamljiviji jer ga mačke ne žele baš dirati budući da ih bode, što su primijetili na svom mačku Zvonku.

“Umjetni bor je nešto modernizirano. Ljudi teže za instant stvarima pa se možda zato odlučuju za umjetni bor. Zaboravljaju na zajedničke trenutke provedene tijekom odabira, prijevoza i kićenja samog bora”, govori nam.

Prirodno ili umjetno božićno drvce dilema je o kojoj veliki broj građana razmišlja pred početak blagdanskog razdoblja. A mjesec dana pred Božić stižu vijesti da će božićna drvca ove blagdanske sezone biti osjetno skuplja. Neki će uzgajivači svoje cijene podići i za 20 posto jer su im troškovi postali preveliki.

Za Zagrepčanku Sandru Despot stoga ovog Božića dileme nema.

“Mi ne samo da smo vjerni umjetnome, nego smo vjerni jednom te istom. Imamo ga od prije nego što sam se rodila”, priznala nam je.

Smatra da je praktičniji jer stvara manji nered i ne otpadaju mu toliko iglice, lako ga mogu pospremiti nakon što blagdani prođu, a i dovoljno ga je kupiti jednom pa je financijski isplativije.

“Čula sam da je više eco-friendly imati pravi bor, no ako se ne varam, ako se isti umjetni bor koristi 5-10 godina, u konačnici ostavlja manji ‘ugljični otisak’ nego prava drvca koja se nakon praznika ne posade, nego se bace ili recikliraju”, govori nam Sandra.

A da je kupnja prirodnog drvca ipak bolji izbor od umjetnog smatraju iz Hrvatskih šuma. Umjetna (PVC) drvca se često prodaju kao “ekološka” te se ističe da su bolja opcija za okoliš jer se ne sijeku i mogu trajati godinama, što zapravo i nije točno.

“Valja imati na umu da osim što prirodno stablo zatvara reciklažni ciklus, ono obogaćuje prostor kisikom i često vrlo ugodnim mirisom te neprocjenjivim i nenadomjestivim psihičkim ugođajem. Plastično drvce od PVC materijala koje se proizvodi uz pomoć kontroverznog DEHA plastifikatora prema mnogima je potencijalno štetno za zdravlje. Za takve proizvode stručnjaci tvrde da se monomeri od kojih su sastavljeni polimerski PVC lanci mogu prepoznati njuhom”, poručili su iz Hrvatskih šuma za Danas.hr.

U prijevodu, to znači da su se određeni plinovi počeli oslobađati pod djelovanjem topline, a svi znamo da božićna drvca uglavnom držimo u najtoplijim prostorijama kuće ili stana u kojima se ukućani i najduže zadržavaju. Osim toga, naglašavaju iz Hrvatskih šuma, PVC spojevi se dugo razgrađuju i to nekoliko stoljeća.

Proizvodnja božićnih drvaca dobro je zastupljena djelatnost u Hrvatskoj, otkrivaju nam, što kod privatnih proizvođača, što na plantažama i rasadnicima u sastavu Hrvatskih šuma i njihovim podružnicama u Gospiću, Ogulinu, Koprivnici, Zagrebu, Delnicama, Požegi i Novoj Gradišci.

Hrvatska broji oko tisuću domaćih proizvođača koji svoja drvca uglavnom prodaju na domaćem tržištu. Među najvećim domaćim proizvođačima su Hrvatske šume koje godišnje isporuče oko 10.000 komada božićnih drvaca koja ne izvlače iz šuma već ih posebno uzgajaju u rasadnicima i plantažama. Među kupcima je najpopularnija obična smreka koje najviše prodaju. Uz nju još proizvode bodljikavu smreku i Pančićevu omoriku.

“Neke se osobe radije odlučuju za jelu, bilo da im je ljepša od smreke, bilo da su se odlučili za malo promjene. Pri tome će neke privući lijepa tamnije zelena boja iglica obične jele, neke stožasti habitus kakav ima nordijske jela, a neke mliječno zelena boja iglica koloradske jele. Želi li netko doista malo promjene, može potražiti duglaziju”, otkrivaju nam iz Hrvatskih šuma.

Jedno se drvce prosječno uzgaja deset godina, a svake godine se sade nova koja zamjenjuju ona koja su prodana. Suprotno mišljenju mnogih, životni vijek prirodnog drvca ne završava s istekom blagdana.

“U skladu s principima kružnog gospodarstva, drvca se prikupljaju i zbrinjavaju na kompostištima, a sve organiziraju ovlaštena društva za zbrinjavanje otpada. Ako se odabere živo božićno drvce, u tegli, ono se ponovno može posaditi u prirodi ili se može koristiti više godina za redom”, govore nam.

Hektar drva ‘usiše’ tonu CO2 na godinu

Na našem se tržištu mogu pronaći i uvozna svježa božićna drvca iz zemalja Europske Unije. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prošle godine smo najviše božićnih drvaca uvezli iz Danske i to 133.169 komada u ukupnoj vrijednosti od 376.420 eura, a iz Njemačke smo uvezli još 1286 drvaca u vrijednosti od 24.760 eura. U izvozu smo puno tanji pa nam je već godinama glavna izvozna destinacija susjedna Bosna i Hercegovina gdje smo u istom razdoblju izvezli božićnih drvaca u vrijednosti od tek 599 eura.

Posljednjih godina kupci sve više gledaju deklaraciju koja se obavezno mora nalaziti na božićnom drvcu.

“Paze da kupuju domaća, svježa božićna drvca, koja su i najbolji odabir s ekološkog gledišta. Prirodna drvca u odnosu na umjetna imaju brojne prednosti. Uzgajaju se u rasadnicima i na poljoprivrednim površinama pa ne ugrožavaju šumske ekosustave. Istovremeno, proizvode kisik te u životnom vijeku utječu na uklanjanje CO2 iz atmosfere”, poručuju iz Hrvatskih šuma.

Procjenjuje se da jedan hektar površine božićnih drvaca godišnje može apsorbirati do jedne tone ugljikovog dioksida.

 

Foto: pexels.com

Povezane objave

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close