Zašto ljutnju, tjeskobu i strah osjećamo u prsima?

Kada čujete loše vijesti, možda će vam srce početi ubrzano raditi ili ćete pak osjetiti bol u prsima. No, ova su stanja puno više od tek puke metafore koja opisuje intenzivne emocije – ona ukazuju na fascinantan način na koji naša tijela reagiraju na te osjećaje, i emocionalno i fizički. Ali ima li to smisla budući da svi znamo da je srce samo simbol ljubavi i boli, a da je za osjećaje ipak zadužen mozak? Kako onda takve intenzivne emocije aktiviraju određene osjete u našim prsima?

Odgovor je zapravo vrlo jednostavan – ni znanstvenici nisu u potpunosti sigurni. Robert Emery i Jim Coan, profesori psihologije na Sveučilištu u Virginiji, objašnjavaju u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific American da bi se rješenje na to pitanje moglo nalaziti u prednjem cingularnom korteksu, području mozga za koje se smatra da regulira emocionalne reakcije. Oni ukazuju na to da prednji cingularni korteks postaje aktivan u stresnim situacijama. Prethodno se za tu regiju mislilo da stimulira živac vagus koji počinje u moždanom deblu i spaja se na prsima i trbuhu. Upravo se za tu stimulaciju mislilo da će dovesti do ‘boli’ koju osjećamo u našim prsima.

Dakle, koje vrste emocija dovode do tog osjećaja boli u prsima? U studiji iz 2013., znanstvenici sa Sveučilišta Aalto, Sveučilišta u Turku i Sveučilišta u Tampereu krenuli su tražiti odgovor na ​​ovo pitanje. Pitali su 700 osoba da im točno pokažu gdje su osjetili različite emocije u svojim tijelima.

Studija objavljena u časopisu Proceedings of National Academy of Sciences pokazala je da su rezultati bili dosljedni i iznenađujuće slični u različitim kulturološkim sredinama. Znanstvenici su otkrili da određene emocije mogu biti grupirane zajedno – npr. ljutnja, tjeskoba i strah povezane su s jakim osjećajem u prsima. S druge strane, sreća, pa čak i ljubav, izazvale su aktivnost u cijelom tijelu.

Znanstvenici su objasnili da ti osjećaji – ubrzani rad srca ili stezanje u prsima – mogu biti izazvani kako bi nam pomogli odgovoriti na specifične izazove u našem okruženju i nositi se s promjenama kardiovaskularnog ili živčanog sustava. Zasad se još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi jesu li ove tjelesne promjene drugačije za svaku emociju. Potrebno je provesti daljnja istraživanja te bilježiti određene tjelesne promjene, kao što su promjene u protoku krvi kada ispitanici osjećaju određenu emociju.

---

 

Tekst: znanost.geek.hr