KulturaIzdvojeno

ZNAMENITE LIČANKE Domaćice, glumice, znanstvenice, buntovnice – one su ponos Like!

DAN LIČKIH ŽENA

U spomen na sva ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola tijekom povijesti, danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan žena.


Tim povodom prisjetili smo se deset znamenitih žena koje su podrijetlom iz Like, ili su pak djelovale na ovim prostorima. One su pisale, slikale, glumile, istraživale, liječile, podučavale, osvajale sportske medalje… Neke od njih su široj javnosti dobro poznate, dok su druge danas gotovo zaboravljene.

Život ih je vodio različitim putevima pa se tako među znamenitim Ličankama nalazi jedna skromna seoska žena, buntovna umjetnica, požrtvovna liječnica, ali i glumačka diva. Ipak, svim ovim ženama je zajedničko to što su kroz svoj život ostavile velikog traga u društvu u kojem su živjele te im ovim člankom na Dan žena odajemo počast.

Georgina Tesla: Snažna i skromna žena koja je svoj talent prenijela na sina

( Tomingaj, 1822 — Gospić, 4. travnja 1892)

Foto Wikimedia Commons

Priču o znamenitim Ličankama započinjemo s majkom jednog od najvećih znanstvenika u povijesti. Rođena u malom mjestu pokraj Gračaca 1822. godine, Georgina Đuka Tesla bila je tipična žena tog doba koja je imala u društvenom smislu skromno mjesto. Majka joj je rano umrla pa se kao najstarija morala brinuti o šestoro braće i sestara, što ju je udaljilo od obrazovanja.

Neumorno je radila od zore do kasno u noć, izrađivala je različita oruđa i naprave, a bila je poznata i kao vrsna tkalja. Nije znala čitati, ali je obožavala poeziju i napamet znala tisuće stihova. Tesla je od nje naslijedio i fantastičnu moć pamćenja.

Za svoj izumiteljski dar koji je posjedovao, Tesla je u knjizi “Moji izumi” zahvalio majci. Opisivao ju je kao izuzetno hrabru ženu, rijetke sposobnosti i moralne snage. Nazvao ju je prvorazrednom izumiteljicom, vjerujući kako bi postigla puno da nije bila toliko daleko od modernog života.

Mirjam Iveković Hafner: Gospićka doktorica koja je zbog svoje humanosti nosila naziv “Lička majka”

(Zagreb, 19. listopada 1900. – Krapinske Toplice, 5. svibnja 1984.)

Rođena 1900. godine u Zagrebu, Mirjam Iveković Hafner prva je žena koja je diplomirala na tek utemeljenom Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Liječničku karijeru je započela u Desniću u Velikom Taboru, Pakracu i Novoj Gradišci, a 1947. godine je došla u Gospić gdje je djelovala kao vrsna kirurginja, ginekologinja i ravnateljica bolnice sve do umirovljenja 1961. godine. Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, za vrijeme epidemije difterije u Gospiću, spašavala je djecu vršeći konikotomiju, a zbog svoje humanosti i velike stručnosti dobila je nadimak “Lička majka”.

Spomen ploča doktorici Iveković postavljena je na kući gdje je stanovala u Kaniškoj ulici u Gospiću.

Ivana Tomljenović Meller: Buntovnica, sportašica i avangardna umjetnica

(Zagreb, 2. rujna 1906. – Zagreb, 30. kolovoza 1988.)

Ivani Tomljenović-Meller, kći posljednjeg hrvatskog bana Tomislav Tomljenovića, zbog svojih osebujnih stavova bila je poznata kao buntovnica koja nije marila za društvene norme. Od ranoga se djetinjstva bavila sportom te je ostvarila uspjehe na brojnim natjecanjima, što je bilo poprilično neuobičajeno za djevojčice toga vremena. Pokazala se izvrsnom atletičarkom, rukometašicom i košarkašicom, bavila se tenisom, skijala je i vozila je kajak.

Foto YouTube screenshot

Njeno veliko fakultetsko obrazovanje bilo je još jedna osobina po čemu je odudarala od žena svog vremena. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ljube Babića, a poslijediplomski studij je upisala u Beču. Bila je među rijetkim hrvatskim studenticama u Bauhausu gdje je studirala od 1929. godine. Živjela je u Berlinu i Parizu, družila se s poznatim europskim umjetnicima, političarima i vojnim osobama. Od njenih se umjetničkih radova ističu fotografije i slike u tehnici tempere.

Mara Hećimović-Seselja: Etnologinja čijom je zaslugom jedno malo ličko selo dobilo svoju monografiju

(Perušić, 10. rujna 1910. – Križevci, 12. siječnja 1989.)

Rođena u Bukovcu kraj Perušića, hrvatska etnologinja i prosvjetna djelatnica Mara Hećimović-Seselja rano je djetinjstvo provela kod djeda i bake u Ivčević Kosi. Nakon diplome na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predavala je povijest i zemljopis u srednjim školama na Hvaru te u Zagrebu, Županji i Križevcima.

Punih 45 godina, od 1935. do 1980., istraživala je i prikupljala etnografsku građu s područja Like, koju je 1985. godine okrunila knjigom “Tradicijski život i kultura ličkoga sela Ivčević-Kosa”. Time je Ivčević Kosa postala prvo selo u svijetu sa svojom monografijom.

Nela Eržišnik: Jedna je od najvećih komičarki u povijesti Hrvatske

(Banja Luka, 18. lipnja 1922. – Volosko, 14. kolovoza 2007.)

Rođena u Banjoj Luci pod imenom Nevenka Maras, bila je jedno od osmero djece u ličkoj obitelji iz okolice Gospića. Odrastala je u Gospiću i Otočcu, gdje je završila osnovnu školu i tri razreda gimnazije, te u Zagrebu gdje je najprije radila kao poštarica.

Glumačku karijeru počela je u Hrvatskom narodnom kazalištu, a 1953. godine je prešla u Zagrebačko dramsko kazalište. Glumila je u brojnim domaćim filmovima .- “Sinji galeb”, “Jubilej gospodina Ikla”, “Ne okreći se sine”, “Svoga tela gospodar”, “Samo ljudi”, “H-8” i “Signali nad gradom”..

Foto YouTube screenshot

Krajem pedesetih godina u humorističnoj emisiji Radio Zagreba “Porodica Veselić” javljala se u liku kućne pomoćnice Marica Hrdalo, obične i jednostavne žene koja je komentirala aktualnosti u zemlji i u svijetu. Drugi lik koji je paralelno tumačila bila je neuka starica britkog jezika tetka Ikača. Za svoje je nastupe sama pisala tekstove, kao komičarka obišla je mnoge krajeve i zemlje. Autobiografsku knjigu “Moja tri života” objavila je 2003.godine.

Cvijeta Grospić: Književnica čija su djela prevedena na brojne jezike

(Gospić, 22. veljače 1922. – Stresa, 21. travnja 2015)

Foto Wikimedia Commons

Cvijeta Grospić rođena je 1922. u Gospiću. Diplomirala je engleski i francuski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do 1948. studirala je u Pragu francuski i češki jezik, a potom na jednom putovanju upoznaje industrijalca S. Wessela i udaje se za njega te ostaje živjeti u Italiji, gdje je počeo i njezin spisateljski put:

Knjige je objavljivala pod pseudonimom Flora Dosen, u kojem je sačuvala uspomenu na Došene, pretke po majčinoj liniji. Prvi njezin roman “Le Maestro” (1961) bio je napisan na hrvatskom jeziku, a ostala djela napisala je na francuskome. Tiskana kod uglednog pariškog nakladnika Flammariona, njena djela su u Francuskoj bila bestseleri, a prevedena su i na nekoliko svjetskih jezika. Pretežito je obrađivala životne probleme građanske obitelji.

Marija Seka Milinković: Pastirica iz Kaniže koja je objavila dvije zbirke poezije

(Kaniža, 6. travnja 1924. –  19. travnja 2006.)

Marija Seka Milinković rođena je 1924. godine u Kaniži kod Gospića. Nakon što je u ranoj mladosti ostala bez majke, brigu o njoj i bratu Ivi preuzela je baka Filka. Osnovnu je školu završila u Gospiću, a kako joj baka nije dozvolila da se dalje školuje, postala je pastirica. Prvu je pjesmu “Mojoj mami” napisala 1935 godine. Objavila je dvije zbirke poezije – “U pjesmi ću ostati” (1995.) i “U pjesmi sam” (1997.).

Mandica (Manja) Kovačević – Legendarna gospićka profesorica i doktorica znanosti

(Gospić, 11. siječnja 1929.-  Gospić, 6. ožujka 2011.)

Posebno mjesto u sociokulturnim zbivanjima grada Gospića zauzimala je dugi niz godina profesorica  Mandica Kovačević. Doktorirala je teoriju književnosti 1980. i bila je prva doktorica znanosti na Pedagoškoj akademiji u Gospiću Svojim je znanstvenim i prosvjetnim radom obogatila život rodnog grada, ali i hrvatsku znanstvenu zajednicu.

Sudjelovala je u tri znanstvena državna projekta, napisala brojne recenzije knjiga i udžbenika, objavila je preko 60 radova u znanstvenim i stručnim časopisima te tri knjige – Obrada pejzaža u književnom djelu (1974.), Književno metodička motrišta (2001.)  i Na najvišem valu (2010). Dobitnica je brojnih priznanja i zahvalnica , a njoj u čast nazvana je i jedna ulica u Gospiću.

Marija Čudina: Književnica čije su pjesme prevedene na pet jezika

(Lovinac, 21. studenog 1937. – Beograd, 25. rujna 1986.),

U gotovo svim antologijama suvremene hrvatske poezije pronaći ćete djela književnice i pjesnikinje Marije Čudine. Rođena je 1937. godine u Lovincu, gimnaziju je završila u Sisku, a studij jugoslavenskih jezika i književnosti pohađala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prekinuvši studij, kraće je vrijeme radila kao novinarka u splitskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“.

Foto YouTube screenshot

Prve pjesme objavila je u „Poletu“ 1954. g., a zatim surađuje s književnim časopisima: „Krugovima“, „Mogućnostima“, „Republikom“, „Razlogom“, „Suvremenikom“, „Kolom“, „Književnim novinama“ i „Delom“. Pjesme su joj prevedene na engleski, nizozemski, mađarski, poljski i rumunjski jezik.

Ana Karić: Glumačka diva koja je obilježila hrvatski film, kazalište i televiziju

(Perušić, 13. svibnja 1941. – Zagreb, 9. rujna 2014.)

Glumica Ana Karić ostavila je velik trag na hrvatskoj kazališnoj i filmskoj sceni, o čemu svjedoči i nagrada Fabijan Šovagović koju je dobila 2010. za  doprinos hrvatskom filmu.

Foto YouTube screenshot

Rođena u Perušiću u Lici, Ana je odrastala u Zagrebu gdje je završila Kazališnu akademiju 1963. godine.Nakon početka karijere u kazalištu Komedija, radila je sa svim važnijim redateljima tog vremena – Antom Babajom, Nikolom Tanhoferom, Zvonimirom Berkovićem, Krstom Papićem… Bila je popularna i kod redatelja i publike, a često su je nazivali jugoslavenskom Jeanne Moreau. Od fatalne, urbane žene do elegantne dame, bila je istinska diva koja je obilježila hrvatski film, kazalište i televiziju.

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close