Zašto je NASA odustala od slanja ljudi na Mjesec?

Tena Brnad

NASA je nakon niza Apollo misija odustala od slanja ljudi na Mjesec. Do 1966. godine svemirska utrka dosegla je svoj vrhunac. NASA je dobila najveći budžet u povijesti – 5,933 milijarde dolara (oko 43 milijarde današnjih dolara), uspješno je okončan projekt Gemini, a krenule su i ozbiljnije pripreme za Apollo misije.


Od tog trenutka, podrška za svemirske programe je počela padati, pa je unatoč uspješnom slijetanju na mjesec u srpnju 1969. godine došlo do velikog zaokreta u svemirskoj politici SAD-a.

Samo godinu dana nakon što je misija Apollo 11 “osvojila” Mjesec, NASA se morala boriti s velikim rupama u svom budžetu, ali je uspjela poslati još pet misija na Mjesec (Apollo 13 se nije uspio spustiti zbog tehničkih problema).

Oživljeni su i planovi izgradnje svemirske stanice, a 1970. objavljeno je da će misija Apollo 20 biti otkazana u korist novog projekta – Skylab.

2. rujna 1970. agencija je najavila posljednje tri Apollo misije: Apollo 15, 16 i 17, ali se u to vrijeme morala nositi s velikim političkim pritiscima. Naime, Bijela kuća je već naredne godine željela u potpunosti otkazati Apollo program nakon misije 15, ali se NASA ipak izborila da do toga ne dođe.

Eugene Cernan je 14. prosinca 1972. postao zadnji čovjek koji je hodao Mjesečevom površinom i tako je ostalo do danas.

Budžet koji je NASA imala prije 1966. više nije bio održiv, naročito onda kada se Amerika suočila s velikom naftnom krizom 1973. koja je potpuno promijenila prioritete nacije. I dalje se ulagalo u svemirske programe, ali s puno više ograničenja nego ranijih godina.

Ta promjena utjecala je na to da se istraživanje Mjeseca, ali i planeta Sunčevog sustava odgodi do daljnjeg, a pažnja se usmjerila na space shuttle program.

Sve do nedavno američke operacije u svemiru bile su u potpunosti fokusirane na nižu Zemljinu orbitu i slanje sondi na druge planete, a misije NASA-e posljednjih godina to dokazuju, kao primjerice misija potrage za vodom na Marsu, te misija Hubble kojom se pokušava otkriti što se događalo u svemiru prije ‘velikog praska’.

To ne znači da je istraživanje Mjeseca, Marsa i drugih planeta suvišno: posjeta njima može nam pružiti sasvim nova znanja o porijeklu života na Zemlji, ali i nastanku Sunčevog sustava.


 

Tekst: express.hr

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u