Lifestyle

Zašto iskrivljavamo tuđe riječi?

Sve što nam drugi govore skloni smo gledati iz svoje perspektive i pridavati tome svoje značenje, a to ima svoje pozitivne i negativne strane.


Moja baka ima 84 godine i otkad više ne živi na selu, dane voli provoditi u čitanju knjiga, časopisa i gledanju raznih emisija i serija na TV-u. Iako ne vidi najbolje, a ni sluh joj nije baš za pohvalu – baka gušta u svojim hobijima. Jednog dana smo zajedno gledale seriju koja nije bila na hrvatskom jeziku. I dok sam se ja pitala kako ona stigne pročitati sve prijevode koji se – za nju – izmijenjuju jako brzo, uskoro sam dobila odgovor.

Kasnije tijekom dana baka je krenula mami prepričavati događaje u seriji. Da tu istu seriju nisam gledala zajedno s bakom, mislila bi da je zaista tako bilo. No, baka je ispričala nešto što nije imalo puno veze s onim što se dogodilo u seriji. I tada sam shvatila: da, baka ne može pratiti što piše u prijevodu. I da, baka radnju serije zbog toga malo iskrivi, prilagodi sebi i onome što je vidjela na ekranu. I da, njezina i stvarna verzija se baš i ne podudaraju.

Jeste li sigurni da tuđe riječi interpretirate ispravno?

Ovo iskrivljavanje nije karakteristično samo za moju baku koja ne vidi dobro. I mi koji vidimo i čujemo perfektno također smo skloni iskrivljavanju. Kada dobijemo premalo informacija, najčešće ne postavimo pitanje već automatski donesemo zaključak i ponašamo se u skladu s njim. Neki dan mama mi je rekla kako mora rano ustati ujutro. Ja sam zaključila kako radi ujutro – pa zašto bi u suprotnom morala rano ustati? I dolazim ja kod nje taj dan poslijepodne (jer je radila ujutro, jel), zvonim i zvonim i nitko ne otvara. Zovem mamu na mobitel i kažem joj neka mi otvori vrata – a kaže ona meni: „Kako kad nisam doma, radim popodne!“. Ujutro je naime morala rano ustati jer je išla na pregled.

Zašto iskrivljavamo tuđe riječi?

Kada ne bi bilo iskrivljavanja, vjerujem da bi nam život bio puno jednostavniji. Zašto onda iskrivljavamo? Sigurna sam da većina nas uopće nije svjesna kada nešto iskrivi. Da bi uopće mogli prevenirati vlastito iskrivljanje, prvo trebamo osvijestiti da to činimo. Iako možda u određenom trenutku možemo biti 100% uvjereni da smo u pravu (ja bi dala ruku u vatru da mi je mama rekla kako radi ujutro), za početak bi bilo dobro „stati na loptu“ i samo uzeti u obzir da postoji mogućnost da smo si nečije riječi preveli. Možda se nećemo moći sjetiti tko je što rekao, ali sada bar znamo da drugi put imamo priliku naćuliti uši. I postaviti pitanje kada nismo sigurno što nečije riječi znače (a ne možemo biti sigurni sve dok nam ih ta osoba ne potvrdi).

Iskrivljavanja koja nam rade najviše problema u životu su ona koja nastaju iz ograničavajućih uvjerenja. Primjerice, ako vjerujemo da su ljudi zli i da nikome ne treba vjerovati jer će te kad tad prevariti, tada svaki dobar postupak ljudi oko sebe ili izbrišemo ili iskrivimo – ta to je učinio jer će sigurno imati nekakve koristi od svog „dobrog“ postupka. Ako vjerujemo da svi varaju svoje partnere a protuprimjer su naši roditelji koji ne varaju – tada njihov postupak tumačimo tako da to ne čine samo zato jer nemaju priliku. I tako dalje, i tako dalje. I u ovom slučaju važno je osvijestiti odakle kreću naša iskrivljavanja i razbiti ograničavajuća uvjerenja koja dovode do njih. Kako nas ograničavajuća uvjerenja – kao što i sam naziv kaže ograničavaju – tada je neophodno prepoznati ih i iskorijeniti.

Sve što nam drugi govore skloni smo gledati iz svoje perspektive i pridavati tome svoje značenje

To nije ništa neobično, ali nažalost mnogi nesporazumi u komunikaciji nastaju upravo zbog tog našeg pridavanja značenja nečijim riječima. Kako bi bili sigurni da smo shvatili ono što nam je netko zapravo htio reći, nužno je provjeriti i pitati a ne podrazumijevati. Jer nama i drugoj osobi nešto ne mora značiti isto – najčešće ni ne znači. Stoga ako želimo izbjeći nesporazume, samo treba pitati.

Nisu sva iskrivljavanja loša. Ako ovo ljeto nemam prilike ići na godišnji odmor, pa kod kuće napunim kadu i maštam kako sam sada negdje na moru i uživam uz šum mora i miris borove šume, moje iskrivljavanje će mi pomoći da se opustim i dan provedem na moru (u mislima). Ako iskrivim svoje viđenje ljeta na kontinentu i nemogućnosti odlaska na more u nešto pozitivno – u ljeto bez gužve u gradu, mira i komocije u javnom prijevozu – i tada je iskrivljavanje ispunilo svrhu. Ako kupujem stan u lošem stanju, moje iskrivljavanje će mi pomoći da ga zamislim kako bi mogao izgledati kada se uredi. U tim kontekstima, iskrivljavanje sam pretvorila u nešto pozitivno, u nešto što će mi pomoći da moj život teče u konstruktivnom smjeru.

Vjerujem da će niz iskrivljavanja nastati i tijekom čitanja ovog članka – jer nemoguće je da svaki čitatelj kroz ovaj tekst dobije onu poruku od riječi do riječi koju sam htjela da čuje. Ali, dok god smo svjesni da to činimo i dok god ne osuđujemo/prosuđujemo/donosimo zaključke bazirane na nedovoljnom broju informacija, do tada je dovoljno samo imati na umu da to činimo. A nakon toga, svakom čitatelju ovog članka želim da se udobno zavali u svoju (uredsku) stolicu i mislima odluta u debeli hlad na plažu.


Tekst: ordinacija.hr

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close