Zaštitite svoje dijete od opasnosti koje prijete na internetu

Ivan Tominac

Čak 84% djece ima pristup internetu putem pametnih telefona. I kad nemaju svoj mobilni internet, lako se besplatno mogu spojiti na brojne bežične mreže (Wi-Fi) u kafićima, restoranima, knjižnicama… Dakle, nemoguće je u potpunosti kontrolirati njegovo korištenje, ali je zato važno učiniti djetetu internet sigurnim, jer prema istraživanju koje je Hrabri telefon proveo u suradnji s Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba pokazalo se da je svako peto dijete nekoliko puta ili često primilo uvredljive poruke putem Facebooka


Osim uvredljivih poruka, komentara ili poticanja drugih da ružno o njima govore, djeca su doživjela i provale u njihove profile na društvenim mrežama (16,1%), primila neželjene poruke seksualnog sadržaja (15,5%) i prijetnje (14,8%). Njih 10,5% doživjelo je namjerno blokiranje ili izbacivanje iz neke grupe s ciljem izolacije, a 3,8% doživjelo je otvaranje grupe s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja. Zbog osjećaja anonimnosti koju internet nudi, smanjen je osjećaj odgovornosti za posljedice nasilja. Zato je potrebno djecu što aktivnije informirati o sigurnosti na internetu i osvijestiti im posljedice njihova ponašanja.

Opasnost i od odraslih

Elektroničko nasilje ili cyberbullying najčešća je opasnost s kojom se djeca susreću na internetu. Ono se odnosi na situacije kada je dijete izloženo napadu od strane drugog djeteta ili grupe putem interneta. Najčešće se odvija upravo putem društvenih mreža, kroz objavljivanje neugodnih fotografija i komentara ili otvaranja grupa mržnje u kojima djeca pišu različite neugode i uvrede o vršnjacima. Sve su češći i slučajevi kada vršnjaci mobitelom snimaju fizičko nasilje nad drugom osobom, a potom snimku objavljuju na internetu. Na sve to upozorava prof. Hana Hrpka s Hrabrog telefona, napominjući kako su osim vršnjačkom virtualnom nasilju djeca izložena i nasilju odraslih, prvenstveno kroz izlaganje pornografskom sadržaju ili tzv. groomingu, zavođenju djece od strane odraslih osoba. To su, pojašnjava prof. Hrpka, situacije u kojima se odrasle osobe često predstavljaju kao djeca, ulaze u komunikaciju s njima, pokušavaju stvoriti osjećaj povjerenja kako bi razmijenili fotografije ili informacije seksualne prirode.

Mogu tražiti da im dijete pošalje svoju sliku, da im opiše svoje tijelo, da im otkrije svoje ljubavne tajne, ali i da se nađu u stvarnome životu. Prof Hrpka smatra kako je pod kategorijom ‘opasnosti’ važno spomenuti i ovisnost o internetu te društvenu izoliarnost djeteta, što također proizlazi iz prečestog i dugotrajnog korištenja interneta i računala. Kako djecu zaštititi i je li rješenje u zabranama?

Cijeli članak pročitajte na roditelji.hr

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u