Za koliko se stupnjeva zagrijalo tlo u Hrvatskoj? Najveći porast uočen u Lici

Poljoprivredni usjevi koji neposredno ovise o kiši čine 80 % obradivih površina, pridonoseći s 60 % globalne proizvodnje hrane. Ovi sustavi uvelike se oslanjaju na učinkovite prakse upravljanja vlagom u tlu

Prema podacima Svjetske banke, navodnjava se samo petina ukupnog obrađenog zemljišta, a na tih 20 posto proizvede se čak 40 posto ukupno proizvedene hrane u svijetu. Poljoprivredne površine koje se navodnjavaju u prosjeku su najmanje dvostruko produktivnije po jedinici površine od nenavodnjavanih, što ujedno omogućuje veću intenzifikaciju proizvodnje i diverzifikaciju usjeva, pojašnjavaju u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode.

U posljednjih 70 godina u zemljama koje danas čine Europsku uniju vlaga u tlu značajno se smanjila u mediteranskoj regiji i povećala u dijelovima sjeverne Europe.

“Predviđaju se slični učinci za nadolazeća desetljeća, budući da se rast prosječnih temperatura zraka nastavlja a obrasci oborina mijenjaju. Vegetacijska sezona uzgoja poljoprivrednih kultura u Europi produljila se za više od 10 dana od 1992. godine.

U Republici Hrvatskoj je, nakon 1991. godine izražen porast maksimalne temperature tla na dubini od pet centimetara. U istočnoj Hrvatskoj taj porast iznosi 0,4 °C u 10 godina, dok je u središnjoj Hrvatskoj porast nešto veći i iznosi 0,5 °C u 10 godina. Najveći porast u iznosu od 0,6 °C u 10 godina uočen je u Lici, dok je najmanji u iznosu od 0,3 °C uočen na Jadranu”, navode u Zavodu.

Analiza trenda maksimalne temperature na 5 cm dubine po sezonama pokazala je da je porast najveći ljeti (od 0,7 °C u 10 godina do 1,0 °C u 10 godina). Trend rasta maksimalne temperature tla uočen je i na većim dubinama od 5 cm. I broj dana s temperaturom tla jednakom ili većom od 30 ^oC na dubini od 5 cm porastao je u zadnje dvije dekade; od četiri dana po dekadi u jadranskom području do osam dana u istočnom dijelu.

“Ova duža stanja visoke zagrijanosti tla utječu na vlagu tla, te na fizikalno kemijske, biološke i biokemijske procese što u konačnici utječe i na vegetaciju i na poljoprivrednu proizvodnju. Odvodnja i navodnjavanje su zbog ekstrema kojih smo svjedoci (poplave, suše) jedne od agrotehničkih mjera koje mogu biti odgovor na klimatske promjene. Također, povećanje sadržaja organskog ugljika mjera je koja pridonosi povećanju kapaciteta tla za usvajanje i zadržavanje vode. Prilagodba odabirom kultura i sorti koje su primjerenije novim klimatskim uvjetima je nezaobilazna nužnost. Vlada RH je još 2005. odobrila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama. Projektom je planirano do kraja 2020. godine navodnjavati 65.000 ha od 484.026 ha poljoprivrednih površina za koje je utvrđena vrlo visoka i visoka pogodnost za navodnjavanje. Međutim, ostvareno je navodnjavanje na oko 30.000 ha, odnosno niti 7 % od površina koje su ocijenjene kao pogodne za navodnjavanje”, naveli su u Zavodu.

 

---

Foto: Lika Club, Josip Durdov