Vodič kroz vazmeno trodnevlje

LIKACLUB

Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.


Vazmeno trodnevlje počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže vrhunac u Vazmenom bdijenju i završava večernjom molitvom na Uskrs.

Veliki četvrtak

Na dan Velikog četvrtka spominjemo se nekoliko značajnih stvari: ustanova euharistije i svećeničkog reda tijekom Posljednje večere.  Na Veliki četvrtak do podne nigdje u biskupijama nema župne mise, jer se svi svećenici nalaze sa svojim biskupima u mjesnim prvostolnicama na misi posvete ulja.

Navečer počinje vazmeno trodnevlje, koje je najsvetije vrijeme u liturgijskoj godini. Na večernjoj misi prisjećamo se Posljednje večere Isusa sa svojim apostolima, njegove izdaje i ustanove dvaju sakramenata. Sukladno tome, peru se noge “apostolima” na misi u svakoj župi, tj. ovo se pranje nogu u mnogim crkvama i stvarno upriličuje te župnik pere noge dvanaestorici župljana

Nakon što svećenik u četvrtak zapjeva Slavu, zvona se gase sve do Uskrsa, a nakon euharistije prenosi se Sveto otajstvo u pomoćni tabernakul, tako da pripazite prema kuda ste okrenuti kada kleknete pri ulazu u crkvu.

Veliki petak 

Veliki je petak jedini dan kada se ne slavi misa, nego se odvija poseban liturgijski obred. Petak je jedini dan uz Pepelnicu kada je zapovijedani post i nemrs. To je dan Kristove muke, smrti i pokopa.

Liturgijski obredi Velikog petka služe prisjećanju Kristove muke. Tri su dijela tih obreda: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Bogoslužje počinje u tišini: pred oltarom svećenik klekne ili se prostre ničice. Svi jedno vrijeme provedu u tihoj molitvi.

Služba riječi donosi nekoliko odabranih odlomaka Svetoga pisma. Evanđelje, koje se čita ili pjeva, je Muka po Ivanu. Poslije homilije (propovijedi) slijedi sveopća molitva vrlo stara oblika, iz 4. stoljeća.

Slijedi klanjanje križu koje potječe iz Jeruzalema: poslužnici donose prekriveni križ koji se u tri stupnja razotkriva. Kod svakog stupnja pjeva se “Evo drvo Križa…” i odgovor zajednice “Dođite, poklonimo se!”. Pred oltarom slijedi klanjanje križu, vjernici dolaze pojedinačno poljubiti križ. Za to vrijeme pjevaju se poznati “prijekori” i druge prikladne pjesme.

Posljednji dio obreda je pričest. Budući da na Veliki petak do podne nema nikakvih obreda, u mnogim je crkvama tradicionalni i vrlo posjećeni pučki križni put.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci.

Velika subota

Subota je, liturgijski gledano, dan najveće napetosti i tišine. Kroz čitanja u časoslovu može se vidjeti bogatstvo razmišljanja o Kristovom djelovanju nakon smrti i silasku nad pakao kako bi iz šeola (Limba, međuprostora između raja i pakla) izvukao sve starozavjetne pravednike: Abraham, Izak, Jakov, David, Salomon i ostali.

Ta je subota značajna po toj napetosti i tišini u kojoj se cijela zemlja nalazi. Na večer Velike subote odvija se vazmeno bdijenje. Tijekom dana su sve crkve otvorene i izložen je Kristov grob kojem se vjernici dolaze pokloniti i moliti nad njime. Vazmeno bdijenje počinje blagoslovom ognja ili službom svjetla.

Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja iznačava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela.

Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvaranje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina.


Foto: radiomarija

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u