Voda kao čimbenik razvoja Gorske Hrvatske: Kako do održivosti?

Koliko cijenimo naše vode? Kako ih upotrebljavamo? Kako uskladiti njihovo gospodarsko korištenje s brigom o okolišu i o zajednici? Na ta su pitanja nastojali odgovoriti sudionici panela Hrvatske gospodarske komore „Voda kao čimbenik razvoja Gorske Hrvatske“, održanog u Hotelu Park u Otočcu.

Događaj je potvrdio da je voda jedno od najvrjednijih bogatstava Gorske Hrvatske, koja, kako kaže Irma Popović Dujmović (The Nature Conservancy) “praktički cijela počiva na vodi”. Ta je golema vrijednost vidljiva u nizu gospodarskih djelatnosti, kao primjerice u njenom energetskom potencijalu: približno 10% godišnje hrvatske proizvodnje struje proizvedu hidroelektrane ovog kraja.

Iako Hrvatska raspolaže značajnim zalihama vode, sudionici panela upozoravaju kako se njihova dostupnost smanjuje zbog klimatskih promjena. Klimatska kriza je prvenstveno kriza vode – suše su sve dulje, a poplave kratke, ali intenzivne, kaže Irma Popović Dujmović, dok Lidija Pernar (Hrvatske vode) ističe bujični karakter rijeka na ovom području kao sve izraženiji izazov: u kratkom vremenu može pasti velika količina kiše, dok tijekom ljeta korita gotovo presuše, zbog čega postaje ključno redovito čišćenje ponornih zona i obraslih dionica rijeka.

Na panelu je naglašena i kritična potreba modernizacije sustava odvodnje, osobito u krškim područjima, gdje septičke jame izravno ugrožavaju kvalitetu voda. Irma Popović Dujmović slikovito je istaknula: „Sve što ode u podzemlje, završi u čaši. Sustav je cirkularan. Stoga apeliram na sve da se sustav odvodnje unaprijedi.” Kao primjer inovativnog i prirodnog rješenja navela je inicijativu na rijeci Mrežnici, gdje se pomoću biljnih pročistača stvaraju mali, prirodni močvarni sustavi koji čiste otpadne vode.

Održivost turizma, slažu se panelisti, ima važnu ulogu u očuvanju vodnih ekosustava. Martina Furdek-Hajdin, županica Karlovačke županije, naglasila je da gospodarsko korištenje rijeka mora biti jasno regulirano i pod odgovarajućim nadzorom. Posebno je upozorila na problem nekontroliranog splavarenja koji je doprinio oštećenju sedrenih barijera rijeke Mrežnice. Zato je uvedeno plaćanje naknade za sve gospodarske korisnike rijeka, čime se zatim financira zaštita riječnih ekosustava.

Povećani pritisci na prirodne resurse promijenili su i odnos društva prema okolišu, što se odražava u strožim regulatornim zahtjevima za odgovorno poslovanje tvrtki. Međutim, lokalna sredina prepoznata je i dalje kao nosivi stup razvojnih projekata u području vodnih resursa, jer ih, kaže Lidija Pernar, “mora pokrenuti lokalna samouprava, podržati županija, a potom se mogu osigurati sredstva na nacionalnoj razini.” Županica Furdek-Hajdin se složila, podsjetivši na primjer suradnje županije i lokalnih sredina oko uspješnih projekata zaštite Mrežnice i Tounjčice.

Rasprava o obnovi rijeke Gacke pokazala je suglasnost panelista oko mogućnosti takvog scenarija, ali uz naglasak da svaka potencijalna odluka mora biti utemeljena na stručnoj analizi svih posljedica. Irma Popović Dujmović istaknula je uvrštavanje Gacke u Nacionalni plan obnove prirode kojeg izrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije kao prigodu da se ekosustav Gacke vrati u prirodno stanje. Lidija Pernar ustvrdila je da su još u sklopu priprema za projekte HE Kosinj i Senj 2 predviđene mogućnosti obnove vodotoka: „u postupku izdavanja lokacijske dozvole, predviđeno je da se glavnim projektom detaljno ispitaju minimalne i maksimalne količine vode koje bi se upuštale u sjeverni i južni krak Gacke kako bi se zadovoljile potrebe biološkog minimuma i razvojnih studija Hrvatskih voda i Grada Otočca o revitalizaciji sjevernog i južnog kraka“. Međutim, smatra Pernar, zbog urbanizacije se mora pažljivo uskladiti zaštitu vodotoka sa zaštitom od poplava. Tomislav Tomić (Hrvatska elektroprivreda) upozorio je kako problemu obnove valja pristupiti oprezno: revitalizacija Gacke bi, kaže, uzrokovala promjene u radu hidroelektrana, što bi pak moglo imati ozbiljne posljedice na energetsku sigurnost RH.

Ključna poruka panela je da se održiva rješenja mogu postići samo kroz suradnju i zajedničko djelovanje. Joso Brajković, predsjednik HGK ŽK Otočac, upozorio je da se problem korištenja vodnih resursa desetljećima promatrao iz uskih sektorskih interesa: „Svatko gleda sa svoje pozicije – HEP koliko struje će dobiti, vodoopskrba koliko vode, a nanesena je nepopravljiva šteta ovom kraju. Lokalna zajednica i stanovništvo nisu protiv toga da HEP koristi vodu i da Primorje dobije potrebnu količinu, ali tražimo da se vidi kako na najbolji način dopremiti tu vodu kroz područje Gacke.“

Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Otočac.

 

 

---

Foto: HGK