Vijesti

VIDEO 28. obljetnica Krvavog Uskrsa na Plitvicama 1991., Hrvatska odaje počast prvoj žrtvi Domovinskog rata – Josipu Joviću

Hrvatska danas obilježava 28. obljetnicu Krvavog Uskrsa, dana kada je u združenoj akciji hrvatskih redarstvenika i specijalnih postrojbi na Plitvičkim jezerima 31. ožujka 1991. godine pala prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu – mladi policajac iz mjesta Aržana kod Imotskog Josip Jović.


Jović je poginuo u zasjedi koju su hrvatskim policajcima postavili pobunjenici uglavnom sastavljeni od lokalnog srpskog stanovništva koji su postavljanjem barikada i balvana na ličkim prometnicama počeli provoditi plan stvaranja tzv. krajine i velike Srbije.

Izravan povod za oružanu pobunu bio je što je u veljači na Plitvicama uspostavljena policijska postaja. Pobunjeni Srbi u organizaciji Srpske demokratske stranke organizirali su ispred spomen doma 6. Ličke divizije “miting istine“ te su zahtijevali da se i Nacionalni park Plitvice pripoji zločinačkoj i pobunjeničkoj tvorevini “SAO Krajini”.

Idućeg dana, 26. ožujka, Skupština općine Titova Korenica donijela je nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka Plitvice. Iako se 28. ožujka u Splitu održavao susret šestorice predsjednika republika Jugoslavije, to nije nimalo utjecalo na pobunjenike. Toga dana Plitvice su okupirali milicajci iz Knina, koji su oko podneva na Koranskom mostu postavili barikadu s istaknutim zastavama Krajine i Jugoslavije.

Na Plitvice su pristigle i pobunjene snage iz drugih dijelova Hrvatske, među njima i Goran Hadžić, a 29. ožujka i šef kninskih milicajaca, a danas haaški uznik, Milan Martić, okupirao je policijsku postaju u Korenici koja se u bivšoj državi zavala ‘Titova Korenica’. Istoga je dana skupina odmetnutih milicajaca, predvođena Ljubicom Šolajom, upala u upravne zgrade Nacionalnog parka kako bi obznanila smjenu postojećeg rukovodstva i provela odluku o pripojenju Plitvičkih jezera fantomskoj “Krajini”.

Jasno je bilo da takvo stanje novouspostavljena hrvatska država nije mogla tolerirati i da je na tom području trebalo uspostaviti red. Hrvatski redarstvenici na dubokim snijegom prekrivene Plitvice doputovali autobusima u ranim jutarnjim satima. Akcijom u kojoj je sudjelovalo nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko zapovijedao je bivši načelnik GSOS-a RH general zbora Josip Lucić.

Na glavnoj prometnici nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata kolona je napadnuta i tom prilikom hrvatski policajci imali su veliku sreću. Naime, na pun autobus u kojem je bilo 75 ljudi ispaljen je tromblon, ali nije eksplodirao jer nije bio izvučen osigurač. Redarstvenici i policajci brzo su reagirali, munjevito izletjeli iz vozila i zauzeli položaje uz ceste.

Nastavio se oružani okršaj u obližnjoj šumi u kojoj je poginuo Josip Jović koji je nosio pancirku, no metak ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života. No, preminuo je na putu do bolnice.

Sukob je potrajao nekoliko sati tog prijepodneva, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima ubijen je jedan pobunjenik, a uhićeno njih devet, među njima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara. U novinskim isječcima iz tog vremena stoji da su baš krenuli na sastanak u Titovu Korenicu, a za pojasnom su imali pištolj magnumom 357. Njih se sprovodi do Slunja, gdje je nastavljena kriminalistička obrada. Hadžić je kasnije razmijenjen za hrvatske zarobljenike.

Događaji na Plitvicama tog krvavog Uskrsa šokirali su cijelu Hrvatsku. Bilo je jasno da će se Hrvatska morati krvavo izboriti za svoju slobodu. Tzv. Jugoslavenska narodna armija koja se još tada proglašavala “neutralnom, narodnom i legalnom” u ovom je sukobu otvoreno stala na stanu pobunjenih Srba. Njene postrojbe toga dana stigle su iz Slunja i Knina te zauzela sve prilaze Plitvičkim jezerima. Dan kasnije 1. travnja 1991. tzv. Republika Srpska Krajina proglasila je nezavisnost od Hrvatske.

 

Foto: Arhiva Udruge Tigar 90/91 Rakitje

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close