Umjetnički voditelj Ansambla LADO, Šokac: ‘Nema kulturnog dobra kojeg LADO nema u svom repertoaru’

Nova emisija Vizija Hrvatske koja se snima u Zagrebu, a emitira u Sjevernoj Americi, ugostila je Krunoslava Šokca, umjetničkog voditelja Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO ove godine obilježava 74 godine djelovanja i cijelo to vrijeme jednako su predani očuvanju naše baštine. Kvaliteta tog programa uvijek je na visokoj razini, a tajnu dugovječnosti i uspjeha Ansambla LADO gospodin Šokac otkrio je na samom početku.

“LADO na jedan specifičan način interpretira hrvatsku glazbenu i plesnu baštinu. Cilj i zadaća nam je prikupljanje, obrađivanje i scensko prikazivanje najljepših primjera hrvatske glazbene i plesne baštine i tome je tako pune 74 godine. Tajna je u jednom neiscrpnog bogatstvu koje smo naslijedili od naših predaka, djedova i baka. Hrvatska je svjetski fenomen s obzirom na tu raznolikost. Pogledajte samo koliko su različiti hrvatski krajevi u tom folklornom, glazbenom, plesnom izričaju, o narodnim nošnjama da ne govorimo. Često nam se znalo dogoditi da nam je i publika diljem svijeta ostala zbunjena pa je mislila da se radi o dva ansambla iz nekoliko zemalja, a riječ je o našoj dragoj Hrvatskoj. Tajna je u pristupu prikazivanja narodnih plesova i pjesama na sceni za koju je zaslužan naš utemeljitelj, profesor Zvonimir Ljevaković”, rekao je Šokac na samom uvodu te dodao kako su važan faktor i sve generacije umjetnika u LADU koji su uvijek bili pomno birani zbog svog talenta, a onda i ljubavi prema hrvatskoj tradicijskoj kulturi. 

‘Nema kulturnog dobra kojeg LADO nema u svom repertoaru’

Inače, kada je Šokac došao na poziciju umjetničkog ravnatelja Ansambla LADO naveo je tri temeljna principa prema kojima LADO ubuduće trebao funkcionirati – a to su tradicija, suvremenost i izvrsnost. U “Viziji Hrvatske” objasnio je sva tri.

“Moramo biti svjesni i ponosni činjenicom da su brojna kulturna dobra zaštićena na svjetskoj razini. Gotovo da nema kulturnog dobra kojeg LADO nema u svom repertoaru – od ojkavice do bećarca, koji je posljednji zaštićen. Dobar primjer bogatstva vam je i otok Korčula, na kojem imamo nekoliko vrsta plesnih izričaja. S obzirom na našu površinu, mislim da nemamo pandan u cijelom svijetu, iako su nas po broju kulturnih dobara stavili bok uz bok s Kinom. Trebamo se potruditi da mladi u Hrvatskoj budu svjesni svega ovoga o čemu sada govorimo”. 

Suvremenost podrazumijeva unapređenje produkcije i korištenje novih tehnologija, praćenje trendova u drugim izvedbenim umjetnostima, te uključivanje u aktualnu kulturnu scenu kroz projekte kojima će se LADO dodatno pozicionirati kao jedinstveni kulturni brand. Brojni su primjeri sjajne suradnje LADA i s drugim tipovima glazbe, a kao jedan takav je i suradnja LADA i Borisa Novkovića na pjesmi “Vukovi umiru sami”, s kojom je Hrvatska 2005. na Eurosongu osvojila visoko četvrto mjesto. 

“Te godine su naše Ladarice sudjelovale na Eurosongu i vrlo doprinijele jednom općem dojmu te izvedbe. Vjerujem da taj interes za etno glazbu uvijek postoji. Evo, primjerice, na ovogodišnjoj Dori se kao opaka konkurencija grupi Let 3 pokazala Harmonija Disonance. Što bi se dogodilo da je LADO bio u ovoj priči ove godine, ne znam”, govori Šokac kroz smijeh, a zatim se dotiče i izvrsnosti te otkriva ima li u LADU mjesta za pogreške. 

“Svatko tko radi, taj i griješi. Iako te greške, vjerujem da naša publika ne primijeti, što je čar profesionalizma”, objasnio je.

Kako se postaje član LADA

Ipak, postati član LADA nije baš tako jednostavno.

“Glavni kriterij je audicija. Interes za LADOM uvijek postoji, a audicija je sve nešto što svi koji smo je prošli pamtimo do kraja života. Ovdje u Zagrebu, u Školi za klasični balet postoji Odjel za narodne plesove. Riječ je o četverogodišnjoj umjetničkoj plesnoj školi čiji učenici po završetku srednjoškolskog obrazovanja stječu znanje – plesač narodnih plesova. Drugi dio njihova obrazovanja je reducirani gimnazijski program koji im omogućuje da nastave svoje školovanje. To je odlična priprema za audiciju za LADO. Naravno da nisu svi u mogućnosti doći u Zagreb, ali audicija je ta koja je u konačnici glavno mjerilo za postati zaposlenik Ansambla”, istaknuo je Krunoslav Šokac.

LADO je jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj

LADO je zaista specifičan i imamo tu privilegiju da smo jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj. Ta rotacija zaposlenika i ne ide tako brzo pa nemamo problema s regrutacijom novih zaposlenika. S druge strane, 2023. je godina. Mladima se pruža puno više sadržaja nego prije 20-30 godina i naravno da se u današnje doba interes mladih disperzirao na različite aktivnosti”, rekao je iskreno Šokac.

Inače, Krunoslavov pradjed bio je čuveni baranjski gajdaš, a djed Pavo orguljaš. Upravo je s njim i došao u doticaj s tradicijskom crkvenom glazbom, a prepričao je i kako i iz vlastitog djetinjstva pamti žene koje su bile odjevene u narodne nošnje. 

“Ti rani susreti s tradicijskom kulturom su nešto što se mladom čovjeku ureže u sjećanja. Jako sam ponosan na to”, ističe Šokac s velikim osmijehom na licu. 

Za kraj je otkrio i svoju viziju Hrvatske.

“Činjenica je da smo top turistička destinacija. Volio bih da jednog dana, iako je to možda utopijska misao, kad negdje dođete i kažete – Hrvatska, da ljudi kažu: “Ah, LADO”. Silno radimo na tome da i LADO bude još prepoznatljiviji u svijetu. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti”, zaključio je Šokac.