TurizamIzdvojeno

Udruga Baštinica u pobjedničkom projektu Bernaysovih studenata turizma

GLAGOLJAŠKA KOLONIJA

Studenti treće godine studija “Menadžment i marketing turističke destinacije” na studiju turizma Edward Bernays visoke škole za komunikacijski menadžment sudjelovali su na 2. Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije, koje tradicionalno organizira Ekonomski fakultet u Osijeku.


Krovna tema ovogodišnjeg natjecanja je bila glagoljica, a Bernaysov projekt pod nazivom “Glagoljaška kolonija” je odnio pobjedu u kategoriji Kreativni planet.

U projekt su studenti uključili i udrugu Baštinica iz Otočca sa glagoljčičima i pričom o poznatim ženama iz Frankopanske loze.

Proučavanje i verifikacija zastupljenosti kulturne baštine u turističkoj ponudi, kao temeljni izazov hrvatskog turizma, naglasak je projekta kojeg su predstavili Petra Krajačić, Nika Medvid, Franka Pasanaec i Tvrtko Jurić pod mentorskim vođenjem pročelnice i profesorice Odjela za turizam dr. sc. Romane Lekić

Većina turističkih destinacija u Hrvatskoj pod iznimnim je utjecajem globalne turističke kulture koja svojim standardiziranim proizvodima zamjenjuje tradicionalne lokalne izraze i tako umanjuje posebnost i diferencijaciju turističke destinacije.

Kroz projekt Glagoljaška kolonija na primjeru starog grada Plomina pokazano je kako se može revitalizirati stari napušteni grad i bogata glagoljaška baština. Atrakcijska osnova za pokretanje ovog zahtjevnog projekta zahtjevala je i terenski i istraživački rad. Inspiracija je krenula od Plominskog natpisa, kamenog reljefa na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu iz 11. stoljeća. Na reljefu je uklesan muški lik, a iznad njega glagoljski natpis u dva retka. Reljef je prikaz ilirsko-rimskog božanstva zvanoga Silvan, koji je bio poganski zaštitnik šuma, žita, voćaka, trava, svekolikog raslinja i svekolike faune (Fučić, B., Terra Incognita, Zagreb, 1997., str. 108.) Sadržaj plominskog natpisa je „ovo je napisao…“ no ostatak se ne vidi jer je ploča s desne strane odlomljena.

Nedovršena rečenica potaknula je studente na kreativnost i predlaganje cijelog niza održivih sadržaja koji bi mogli pomoći u revitalizaciji starog grada. Suradnja sa Maticom iseljenika daje priliku za uključivanje naše dijaspore pa se otvorila mogućnost da se napuštene kuće obnove na način da naše Hrvatske bratske zajednice i manjine dobiju na korištenje te kuće, urede ih u duhu glagoljice poštujući konzervatorska pravila i nove trendove storytellinga i ekonomije doživljaja. To bi bila prilika i za uključivanje mladih dizajnera, umjetnika, lokalne zajednice, povezivanje sa drugim destinacijama u Hrvatskoj gdje je glagoljica važna atrakcija osnova.Tako je došlo i do suradnje sa Udrugom baštinica iz Otočca koja izrađuje suvenire – glagoljačiće.

Kroz benchmark analizu sa Grožnjanom studenti su vidjeli prednosti i dobre načine kako je od napuštenog Grožnjana nastala međunarodno poznata umjetnička kolonija – a sve kroz inicijativu talijanske manjinske udruge.

Kružna kreativnost omogućila je studentima da povežu različite podoblike kulturnog turizma i stvore uvjete za otvoreni sistem razvoja kreativnog turizma kroz performanse, ples, glagoljaško pjevanje, ali i priliku za razvoj gastro turizma, etno turizma, eko turizma, geneološkog turizma, književnog turizma i slično.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: Instagram

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close