KolumnePles s vragom

Učenje rješavanjem problema

Učenik rješavanjem problema igra ulogu sudionika, poprilično je očito kako nije pasivni promatrač. Hmm. To implicira kako je kod tradicionalnih metoda poučavanja učenik uvijek bio pasivni promatrač.

Pozitivna strana ovog modela je naizgled izričito velika bliskost sa procesima koji se odvijaju u stvarnom svijetu. Mladi ljudi će biti spremniji za izazove koji ih čekaju u budućnosti. Da, vještina pristupanja rješavanju problema daleko je korisnija od agregacije znanja bez konkretne primjene osim u svrhu rješavanja testa, ali.. Uvijek ima neki ali.

Sličnost vještina je naporna, najčešće učenici u kontekstu nekog nastavnog predmeta razviju slične vještine. Uvijek ima boljih i lošijih učenika ali, neke elemente usvoje svi, a najčešće i modele za rješavanje problema.

Onda nastavnik formira tim i pred tim se postavi neki problem za riješiti. Evo neki iz geografije npr. Ugrubo proračunaj kada će se svi kontinenti opet zabit jedni u druge i hoće li postojati jedinstveno kopno ili ćemo od sad do ‘smrti’ planeta imati kontinente.

Učenici koji su, recimo uspješno, kako se od njih tražilo, prošli kroz sustav naobrazbe vjerojatno će pokazivati neki stupanj sličnosti u kompetenciji što umanjuje potrebu za komplementiranjem znanja i vještina. Čemu onda timski rad? Hm..

U poslovnom svijetu neke probleme razbili smo na module i moguće je da se svakakvi poslovi rade vrlo segmentirano, čak i pod vodstvom neke aplikacije, ali učenici nisu stručnjaci. Kako riješiti ovakav problem? Jedini način je mijenjati uloge u timu dok se ne dođe do najučinkovitije podjele. Problem je što ne postoji garancija da će ijedna kombinacija podjele uloga biti učinkovita.

Ako se radi o učenicima istog razreda, trebali bi znati slične stvari, neki su više knjiški nastrojeni od drugih ali, bože moj. I sad stavi učenike u tim i nadaj se da će funkcionirati tako da se komplementiraju u znanju i vještinama, mhm. Što se desi?

Neki posao će većini bit naporan dok će neki bit interesantan a učenici će se jednostavno redati na funkcijama tlaka-zanimljivo kako se već dogovore da je pošteno ili ako su mafijaški nastrojeni tko koga prevari.

Dobro  je što će se učenici aktivno upustiti u koštac sa složenošću situacije, čak možda i da će se potruditi riješiti problem iznutra bez prevelike intervencije nastavnika ako im je problem dovoljno lagan. Težak dio je što problem mora biti zanimljiv.

Što je današnjem mladom čovjeku zanimljivo? Neke stvari se nikad ne mijenjaju tako da su pri vrhu kod srednjoškolaca vjerojatno izgled i status, što nisu primjerene kategorije za postavljanje obrazovnih zadataka.

Pokušaji stvaranja zanimljivog problema stvarno su ponekad vrlo slični traženju igle u plastu sijena. Postmodernizam je do savršenstva doveo jednu čovjeku vrlo interesantnu ideju, dekompozicija. Svi vole dekompoziciju. Razbiti nešto na elemente tako da je skroz jasno o čemu se radi.

Problem je što mlad čovjek ne nauči mudrost kroz proces dekompozicije, jednostavno pokupi naviku sam sebi raščlanjivati stvari nerijetko i do beznačaja. I onda je teško naći što je kome zanimljivo jer se u moru raščlambe svatko zaustavi na svojoj omiljenoj sitnici. I zavoli ju i počne ju integrirati i primjenjivati svugdje bez obzira je li adekvatan alat za rješavanje problema.

Tu bi trebao nastupiti nastavnik i uputiti neiskusnog učenika zašto baš to ide na određeni način i baš tom nezanimljivom metodom. Hmm. Koliko je prosječan nastavnik današnjice imun na vlastitu sklonost dekompoziciji? Nerijetko isto imamo svoje omiljene metode i ne poštujemo istinsku kreativnost i alternativna rješenja.

Kulturološki smo zarobljeni usprkos težnjama ka nekoj pravednosti, a i individualno motivirani stvarima koje su nama zanimljive. Teško je smisliti zanimljiv problem. Ali to ne znači da odustajem, ma naći ću najzanimljivije ideje na svijetu i filtrirati ih dok ne postanu toliko zanimljive da će svaki učenik moći reći „Vidi kako zanimljivo“. Ili će gledati u problem pred sobom i neće moći maknuti pogled sa njega, očarat će ga, kao vatra.

Mašta može svašta.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: pixabay.com

Oznake

Povezane objave

Pročitajte još
Close
Back to top button
Close