Grad ZagrebKultura

U ETNOGRAFSKOM MUZEJU Kravat pukovnija u sklopu izložbe o Krabatu

“Hrvati – ljudi iza mita – Janko Šajatović Krabat i hrvatske garde u Europi” izložba je koja je postavljena u Etnografskom muzeju, u Zagrebu, a kojom se govori o dramatičnom 17. stoljeću, kada za vrijeme Tridesetogodišnjega rata (1618–1648) hrvatski ratnici u većem broju dolaze na europska bojišta, a njihovo ime uskoro nadrasta geografske i etničke okvire.


Ono postaje sinonimom za rod vojske – lako konjaništvo koje se tada, bez obzira na porijeklo njegovih pripadnika, počinje nazivati Hrvatima. Ime se iz carske vojske Habsburgovaca proširilo i na postrojbe lake konjice u španjolskoj, bavarskoj, francuskoj i saskoj službi. Osim roda vojske hrvatsko ime počinje označavati i jedinstven odjevni predmet koji su hrvatski konjanici nosili oko vrata – rubac vezan čvorom, koji se uskoro s francuskoga kraljevskoga dvora svijetom proširio kao modni dodatak a la Kravat, današnja kravata.

Počasna satnija Kravat pukovnije, povijesna je postrojba koja već punih 10 godina svojim djelovanjem njeguje  tradiciju junačke hrvatske lake konjice iz 17. stoljeća i svojim programom aktualizira povijesne početke kravate, pa stoga ne čudi da je dio atraktivnih eksponata koji sačinjavaju izložbu “Hrvati – ljudi iza mita – Janko Šajatović Krabat i hrvatske garde u Europi” za potrebe izložbe ustupila Kravat pukovnija i ustanova Academia Cravatica.

Tako u sklopu izložbe možete vidjeti i zastavu Kravat pukovnije, ali i kopiju zastave francuske regimente Royal Cravates i repliku povijesne uniforme vojnika Royal Cravates iz 17. stoljeća. Tu je i kopija slike Henrija Testelina „Colbert predstavlja kralju Luju XIV. članove Kraljevske akademije znanosti“ koju je izradila umjetnica Amalija Albaneže, a izložene su i fotografije vojnika Kravat pukovnije. Također, statua Krabata koja je izložena u Etnografskom muzeju, oko vrata ima svezan časnički rubac Kravat pukovnije.

Prije nepune tri godine srodna izložba ‘Krabat – Čovjek. Mit. Brend’ postavljena je u bila u njemačkome gradu Bautzenu. I dok se je njemačka prezentacija koncentrirala na lik Krabata, zagrebačka je proširila pogled na djelovanje hrvatskih vojnika širom Europe. Osim preklapanja same teme, još jedna pojedinost povezuje dvije izložbe. Iz Bautzena je, naime, u Etnografski muzej na posudbu stigla statua Krabata u prirodnoj veličini; na njemu je i dalje časnički rubac koji su u njemački grad donijeli pripadnici Kravat pukovnije te ga svezali uoči samoga svečanog otvorenja. Krabat za promociju kravate ima dvostruku važnost. Ponajprije, u etimologiji njegova imena potvrđuje se hrvatsko podrijetlo kravate, a osim toga on svojim životom ukazuje na one ljudske vrijednosti koje simbolizira kravata – dostojanstvo osobe te slobodu i obvezu djelovanja, tumači Nikola Albaneže, voditelj muzeoloških projekata ustanove Academia Cravatica.

Malo je ljudi s imenom i prezimenom iza izraza „hrvatski vojnici ili, preciznije, hrvatski laki konjanici 17. stoljeća”. Oni se spominju u povijesnim knjigama u sastavu „hrvatskih pukovnija” i dijelom su – u sklopu naracije o Tridesetogodišnjemu ratu (1618 – 1648) – vojne moći isprva carskih postrojbi, no kasnije ih nalazimo i kao pripadnike francuske armije. To su oni isti hrvatski vojnici koje se navodi – kada nam naracija o nastanku kravate kazuje o presudnoj ulozi Luja XIV. u njenom modnom prihvaćanju i europskom širenju – kao donosioce novoga stila jer: „ugledavši na njima u čvor svezane rupce, Francuzi ih po njima imenuju à la cravate!”

Među tim uglavnom bezimenim ratnicima, malobrojni su zabilježeni po krsnom imenu; to su tek poneki zapovjednici. Među tim malobrojnima – za koje će, nadajmo se, historiografija na svjetlo dana iznijeti još poneka saznanja – izdvaja se ime Janka Šajatovića Krabata. Krabat, doduše, nije sudjelovao u sveeuropskome sukobu i nije krenuo na zapad, on je poslan u službu dresdenskome knezu. Do pred koju godinu o njemu se gotovo ništa nije znalo; no arhivska istraživanja (dr. Hans-Jurgen Schrotter) pridala su mu obrise, utjelovila ga kao stvarnu, povijesnu osobu. No iako se nije znalo tko je doista Krabat, on je već odavno ušao u legendu i njemačku literaturu, prerastao u mit do te mjere da se njime brendiraju ne samo proizvodi, nego jedna čitava njemačka regija.

Izložbu “Hrvati – ljudi iza mita – Janko Šajatović Krabat i hrvatske garde u Europi” možete posjetiti do 10. travnja 2020.

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara


Foto: PR

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close