Scena

Tumul Maklavun: istarski Newgrange

Pored sela Sošići kod Rovinja, na brdu Maklavun, nalazi se istoimeni prapovijesni arheološki lokalitet iz brončanog doba – tumul Maklavun. Šira se javnost o ovom lokalitetu mogla podrobnije informirati u medijima, posebno 2006. godine, kada su iskopi na kamenolomu koji se nalazi tik do tumula dostigli dozvoljenu granicu, čime je ugrožen opstanak spomenika. O kakvom je lokalitetu riječ, te u čemu je njegov značaj, upitali smo dr. sc. Kristinu Mihovilić, voditeljicu prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja Istre u Puli.


Na temelju čega se ovaj tumul smješta u brončano doba, tj. u II. tisućljeće prije Krista?

Boris Baćić iz Arheološkog muzeja Istre u Puli istražio je sa suradnicima 1957. godine ovaj lokalitet i tada su dobiveni podaci za dataciju u brončano doba, odnosno u II. tisućljeće prije Krista. To su keramika i brončani predmeti koji svojim oblicima datiraju ovaj spomenik u razdoblje srednjeg brončanog doba.

Koja je bila njegova prvotna funkcija, budući da se o njemu govori kao o opservatoriju, grobnici i svetištu?

Radi se o grobnici pod kamenim tumulom i to je tip grobnice prekriven kamenom gomilom, kakve su uobičajene za II. tisućljeće pr. Kr. ili brončano doba na području Istre, ali i šire. Jedna grobnica većih dimenzija podignuta je na vrhu uzvisine, a na padinama i vrhovima platoa više njih manjih dimenzija.

Tko je prvi ukazao na njegovu vrijednost i kako su tekla daljnja istraživanja?

Navodi se kao lokalitet s kamenom gomilom već u popisu gradinskih naselja Carla Marchesettija 1903. godine. Na posebnu važnost Maklavuna ukazao je njegov istraživač, Boris Baćić.

MaklavunOd kojih se arhitektonskih elemenata sastoji i kakvog je oblika ovaj tumul?

Iskopavanjima opsežne kamene gomile 1957. godine otkriven je kružni kameni vijenac promjera 16 m, debljine 1-5 m, sačuvan u visini 1,70 m. S jugozapadne strane, do zazidanog prolaza kroz vijenac, vode dva paralelna zida koja čine koridor, sličan dromosu kod mikenskih kupolastih grobnica, tholosa, s kojima Baćić uspoređuje ovaj nalaz. Unutrašnji kružni prostor promjera je 8 m. Odmah zapadno od prolaza nalazi se grobnica koja je sadržavala ostatke triju pokojnika, i to dvije odrasle osobe i djeteta. Unutar kružnog prostora zabilježeno je više većih kamenih blokova. Cijeli unutrašnji prostor bio je prekriven debljim slojem pepela u kojem su pronađeni ostaci životinjskih kostiju, nekoliko ulomaka keramike i jedno malo brončano šilo-dlijeto. Pretpostavljeno je da je sloj pepela trag pogrebnih obreda.

O Maklavunu se govori kao o kupolastoj grobnici mikenskog tipa. Kakav je to mikenski tip i što nam možete reći o sličnosti s mikenskim građevinama?

Kupolaste grobnice – tholoi, građene su u Grčkoj za vodeću aristokraciju i ratnike, s kojima su pokapana cijela bogatstva. Središnji dio grobnice, tholos, građen je u tehnici lažnog svoda, a do njega vodi prilaz sličan hodniku – dromos. Sve je građeno savršeno klesanim blokovima, često ukrašavanim reljefima. Cijela je građevina obično bila sakrivena u prostoru, uklesana u stijenu, za razliku od monumentalnih kamenih gomila u Istri koje se posebno ističu u prostoru svojim položajem na vrhovima uzvisina.

Na sličnosti građevinskih elemenata Maklavuna koji podsjećaju na mikenske tholose, ponovno je ukazano u arheološkoj literaturi 2000. godine. Trenutno je Maklavun jedinstvena pojava u Istri, nastala vjerojatno kao rezultat oponašanja grčkih građevina u svrhu isticanja važnosti elitnih članova lokalne zajednice.

Maklavun

Tko je bio pokopan u njemu?

Na Maklavunu, kao i u drugim sličnim grobnicama, pokapana je brončanodobna elita koja je živjela u utvrđenim gradinskim naseljima. Već prije Maklavuna bilo je iskopano nekoliko većih grobnih tumula na području Istre, ali je dokumentacija o okolnostima nalaza ograničena. Iako su grobni prilozi u takvim grobnicama na području Istre uvijek vrlo skromni, velikim je kamenim gomilama označeno mjesto počinka izuzetnih osoba koje nastavljaju bdjeti nad zajednicom iz koje potječu ili čak označavaju granice prostora kojima zajednica dominira.

Koliko ima takvih tumula po Istri i zna li se nešto o njihovim graditeljima?

Ne zna se broj tumula, jer ih je nemoguće odrediti bez iskopavanja. Osim kamenih gomila iz brončanog doba, koje pokrivaju grobnice, slične su kamene gomile označavale sustav rimske centurijacije, odnosno razgraničenja parcela u rimskim kolonijama, a nastajale su i čišćenjem obradivih površina. Mnoge su nestale radom vapnenica i drobljenjem kamena.

MaklavunKamene gomile koje pokrivaju grobnice gradili su stanovnici gradina – kasteljera. Nastale su tijekom razdoblja brončanog doba, od početka II. tisućljeća do oko XII. stoljeća pr. Kr., kada se na području Istre pojavljuje novi običaj pokapanja pokojnika incineracijom, to jest obrednim spaljivanjem, a grobne žare se pokapaju u nekropolama na ravnom.

Koliko su radovi na kamenolomu uništili tumul i prijeti li mu još opasnost?

Radovi na kamenolomu, ali i nesavjesni posjetitelji oštećivali su građevinu na Maklavunu i stoga su izvedeni radovi revizijskih iskopavanja i djelomične rekonstrukcije 1993. i 2012. godine. Trenutno je rad na kamenolomu zaustavljen, ali posjetitelji i dalje ugrožavaju konstrukciju građenu u suhozidu, bez posebnih veziva.

Kakva je budućnost ovog arheoastronomskog nalazišta kao spomenika kulturne baštine?

Maklavun je upisan u registar Nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, ali za održavanje i uključivanje takvih spomenika u kulturnu ponudu naših prostora još uvijek nisu definirani konkretni uvjeti.

Kako bismo doznali ponešto o Maklavunu s astronomskog gledišta, obratili smo se našem poznatom astronomu, profesoru Koradu Korleviću iz Višnjana.

Maklavun - tumačenjeZašto se Maklavun u medijima uspoređuje sa Stonehengeom?

To nije dobar naziv za Maklavun, a ako već treba tražiti paralelu, Maklavun je hrvatski “Newgrange”. To je grobnica čiji je ulazni dromos okrenut prema zalasku sunca za zimskog solsticija. Kada bi se kod nas tražio ekvivalent Stonehengeu, to bi bio kameni krug kod Mušaleža, na brdu Mali sveti Angelo, koji je star vjerojatno oko 3200 godina, samo što su neki kameni blokovi pali.

Na temelju čega se zaključuje da je uz grobnicu Maklavun bio i opservatorij?

Kada se radi o građevinama, objektima, markerima u prirodi za koje ne postoje pisani dokumenti, ostaje nam samo slagati hipoteze prema našem znanju o tom vremenu.

Budući da znamo da je to mediteransko/pelagrejsko stanovništvo prije 4000 godina imalo kolonije, trgovačke veze i kulturne utjecaje od Male Azije, Cipra, Krete, Istre, Korzike do Irske i Baltika, onda možemo pretpostaviti da su bili izuzetni pomorci i da su im astronomska znanja bila zadivljujuća prema vremenu i tehnologiji. Njihov kalendar od osam mjeseci ima samo jednu točku koja je iznad svih, a to je zimski solsticij. Ako se nađe da je neka orijentacija objekta u tom pravcu, onda uvijek postoji vjerojatnost da je to slučajno kod jednog objekta, ali što ako je ona takva kod stotinu njih? Onda je tu i hipoteza da je to njima bilo važno, da je to bila ključna točka u kalendaru.


Tekst i foto: nova-akropola

 

Želiš se uključiti u našu zajednicu i svakodnevno primati poruke s terena te se družiti s Ličankama i Ličanima? Ili si naš/a iz Ličko-senjske, pa odmah postaješ dio dobrog društva? :) Uključi se u Viber zajednicu klikom na linku Lika Club | Najčitanije 🔥

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close