Troskot o trovanju Like: Kemikalije su istovarene od Velike Kapele do Velebita

Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot u Saboru je, tijekom rasprave o dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, upozorio na ozbiljnu sigurnosnu i ekološku situaciju koja se trenutačno odvija u Lici.

“Od Velike Kapele do Velebita, preko Gospića, Perušića, Otočca, Udbine i Lovinca leže pašnjaci, polja i krški vodonosnici, srca hrvatske hrane i vode. Danas se međutim šapuće da se škrape pune otpadom. I to nije više šaputanje, to je izašlo sada u javnost.”

Kako je istaknuo, vlast šuti na svim razinama, od državne inspekcije do policije.

“Govori se o desecima tisuća šlepera koji su prošli Hrvatskom. To je krško tlo, to znamo svi iz geografije. I ono ne zadržava, ono upija. I to je otrov koji onda ide u podzemlje, u bunare i rijeke, i na stol našoj djeci na kraju.”

Dodao je kako se ne smijemo praviti da ne znamo otkud taj otpad dolazi.

“Po analizama koje su napravili, nažalost, lokalni ljudi a ne država, to odlazi prije svega do Italije i određenih talijanskih firmi i Njemačke, s kojima se sada liberalizira i ovo tu nasljeđivanje zemljišta. Taj otpad koji dolazi u Hrvatsku povezan je s hrvatskim posrednicima, često povezanima sa smetlišnim biznisom.”

Troskot je naglasio da su u tom lancu zakazale tri razine vlasti, a kao prvu je naveo policiju, koja, prema njegovim riječima, nije uspjela kontrolirati razmjere dolazaka otpada.

“Kako ćete vi objasniti da je u zadnjih 8 do 10 godina ušlo 40.000 šlepera u Hrvatsku i iskipalo negdje oko milijun tona otpada od Velike Kapele do Velebita? To znači da bi svaki građanin iz Zagreba, čisto da dobijemo tu jednu viziju koliko to znači, iskipao jednu tonu otpada u Lici. To je otprilike razina što se nalazi tamo. Ili, ako ćemo gledati u 40.000 šlepera, to vam je kao da poslažete šlepere od Zagreba do Splita i nazad. To je 40.000 šlepera.”

Dodao je da se tlo i voda truju potencijalno kancerogenim tvarima poput PFAS-a. Riječ je o tvarima poznatima kao vječne kemikalije, za koje je znanstveno dokazano da uzrokuju karcinome i neplodnost.

Podsjetio je i da je Europska unija 19. rujna 2024. uredbom ograničila uporabu PFAS-a.

“Ako je Europska unija to ograničila, kako smo mi to onda pustili 40.000 šlepera koji su iskipali na poljoprivredno zemljište o kojem danas raspravljamo, a koje na kraju dana neće ostati niti nama, a ni strancima koji bi eventualno to htjeli kupovati ovdje kod nas.”

Dodao je da nije protiv brige za okoliš ni protiv obnovljivih izvora energije, ali da se protivi, kako kaže, “lažnoj zelenoj tranziciji” koja truje škrape Like, ostavlja PFAS u vodi i pretvara Hrvatsku u “laboratorij kemijskog kapitalizma”. Dodao je da se te tvari koriste čak i u izradi lopatica vjetroturbina, mazivima i dijelovima zelene infrastrukture.

“Pogledajte gdje se nalaze vjetroturbine u Hrvatskoj. Ima ih jako puno tamo u Lici. Dakle, čak i taj dio zelene infrastrukture se oslanja na PFAS, kemikalije s poznatom perzistencijom i nizom zdravstvenih rizika. Zelena tranzicija ne samo da je prevara, nego i ubojita.”

Troskot je pritom upozorio i na dugoročne posljedice po zdravlje i buduće generacije.

“Hoćemo li sutra, kad naša djeca više ne budu mogla postati roditelji, reći da je to bila cijena ulaska možda u OECD? Ili još gore, hoćemo li pristati da ih izlažemo kancerogenim kemikalijama kao da su kolateralna šteta lažne zelene tranzicije ili ovih otpadnih kemikalija koje su se tako bez ikakvih kontrola iskipale na područje od Velike Kapele pa skroz do Velebita?”

Na kraju, Troskot je u Saboru iznio niz prijedloga. Predložio je da se prije svakog prijenosa vlasništva nad zemljištem strancima uvede obvezna ekološka provjera, da se Lika proglasi strateškim vodno-poljoprivrednim područjem, da se zemljište kategorizira na strateško, ograničeno i tržišno, te da se hitno provede istraga o dolascima šlepera otpada i odgovornosti nadležnih institucija.

“Netko je zaradio na činjenici da se kemikalije da su istovarene na području od Velike Kapele do Velebita i ne bi moglo to biti napravljeno bez lokalnih agenata ovdje u Hrvatskoj. Kako su naši djedovi obrađivali zemlju, znam to iz osobnog iskustva, znali su da tko izgubi zemlju, izgubi sebe. Kad je trebalo, branili su je i krvlju, kroz stoljeća ratovanja. Danas netko ne puca mecima, puca s kemikalijama, kao što su PFAS kemikalije. Djedovi su nam čuvali zemlju s krvlju, nećemo je prodavati mafiji koja se nalazi iza tih kemikalija”, zaključio je Troskot.