Trgovci upozoravaju: “Zabrani li se rad nedjeljom, svi će radnici raditi svake subote”

Neradna nedjelja bila je jedna od tema na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije nakon sjednice. Jedna od tema bila je Zakon o trgovini, o kojem je Vlada razgovarala sa sindikatima i poslodavcima.

“Načelno će biti zabranjen rad nedjeljom, ali će se omogućiti rad do 16 nedjelja u godini. Time vodimo računa o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, o gospodarstvu i potrošačkim navikama. A ostvarujemo i ravnotežu poslovnog i privatnog života”, poručio je Plenković.

No, udruženja trgovaca pri HGK i HUP-u ne daju potporu ovoj promjeni, piše Večernji list. Većina bi se i usuglasila ne nema, kako kažu, previše iznimki u zakonu. Trgovački centri pak mahom su protiv.

”Hrvatska se nalazi u razdoblju najveće krize u posljednjih 25 godina i sada nam je važnije nego ikad ponovno pokrenuti gospodarsku djelatnost te osigurati uspješnu turističku sezonu. S obzirom na udio trgovine i turizma u našem BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u kontekstu krize u kojoj se nalazimo jer ćemo time samo produljiti oporavak i usporiti toliko željeni rast i pomak sa začelja EU’‘, tvrde iz HUP-a.

Dopredsjednik Vijeća članica HUP-a i predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik kaže da ljudi u Hrvatskoj rade 40 sati u tjednu, a kad se to podijeli na šest dana, to je 6,66 sati, uključujući plaćenu pauzu. Nitko ne radi sve nedjelje.

”Nitko u Hrvatskoj ne radi sedam dana u tjednu i “sve nedjelje”. Uobičajeno je da radnici u maloprodaji rade pola nedjelja ili 25 nedjelja u godini, a 25 su slobodni. Ovim se rješenjem nameće da budu slobodni 36 nedjelja, dakle deset nedjelja više bili bi slobodni. No ako se zabrani rad trgovine nedjeljom dio godine, tada će svi radnici raditi sve subote u godini, a to izgleda nikoga ne zabrinjava”, komentirao je Školnik.

Primijetio je i za njega zabrinjavajuće “nuspojave” novoga zakona u koje ubraja: pad ukupnog BDP-a, prihoda od PDV-a i proračuna, pad prihoda popratnih sektora – logistike, medija, ugostiteljstva, do odlaska u kupnju preko granice…

Ako se i donese neko rješenje, po njemu bi ono trebalo na snagu stupiti s odgodom od pet godina, kako bi se investicije poduzetnika u proteklom razdoblju imale vremena amortizirati. Iz HGK upozoravaju da cjelokupno gospodarstvo, uključujući trgovce, posluje u otežanim uvjetima.

”Od ožujka 2020., nakon gotovo 5,5 godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu (tek su neki mjeseci bili iznimke), bilježi se pad prometa prema podacima DZS-a za 7 posto. Tek je u prva tri mjeseca 2021. rastao 6 posto”, tvrdi HUP.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, smatra da zakonom samo treba objasniti zašto će benzinske postaje, bolničke trgovine i ostali izuzeci smjeti raditi, kako je to i u drugim zemljama gdje postoje slični zakoni.

”Da se to može, dokazao je nedavno i Ustavni sud Slovenije. Veliki trgovci žalili su se što je samo “malima” do 200 kvadrata dopušten rad, no slovenska presuda je kako je to u skladu s njihovim ustavom”, rekla je Štulić.

Prema istraživanju koje je Vlada provela krajem 2020., 72 posto građana je za slobodnu nedjelju u trgovinama. Prema izvješću Porezne uprave, fiskalizacijom je utvrđeno da nedjelja nije najjači dan u trgovini, već su to petak i subota. Dok je nedjelja najslabija. No podaci o fiskalnim računima samo trgovačkih centara govore kako je njima nedjelja u 2020. bila treći najjači dan, nakon subote i petka.