LokalnaPolitikaIzdvojeno

Tko se to usuđuje starcu Velebitu „skinuti kamen krunu“?

KAMENOLOM U PARKU PRIRODE VELEBIT

„Velebit se zovem, junak sam ti pravi, kamen krunu nosim na ponosnoj glavi.“ – kažu stihovi jedne od najpoznatijih pjesama o Velebitu koju je napisao naš poznati pjesnik Vladimir Nazor, a objavljena je prvi puta davne 1918. godine.


Danas, nakon više od 100 godina, vruća i aktualna tema je da tvrtka u hrvatsko-češkom vlasništvu, sa sjedištem u Obrovcu traži radnike za eksploataciju kamena u samom srcu Parka prirode Velebit koji je dio europske mreže Natura 2000.

Tvrtka je dobilo koncesiju za razdoblje 15.01.2018.-31.12.2038. Radi se o eksploataciji polja Romanovac koje se nalazi ispod Tulovih greda na području Općine Jasenice.

„Kamenolom je bio aktivan devedesetih godina, no početkom rada Parka prirode Velebit 2005. godine čuvarska je služba na terenu od tadašnjeg koncesionara zatražila dokumentaciju koju nisu imali te je u suradnji s rudarskom inspekcijom naložena obustava radova do ishođenja dozvole za rad. Od tada nije bilo nikakvih aktivnosti u kamenolomu.“ -navodi portal  Faktograf  čiji su novinari nakon istraživanja prvi stavili medijski naglasak na ovu temu.

Dopuštenje za ovako apsurdnu ideju o oživljavanju starog kamenoloma donijelo je u travnju 2017. godine Ministarstvo državne imovine, odnosno, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, Odlukom o osnivanju prava služnosti na šumi/šumskom zemljištu u vlasništvu RH u svrhu eksploatacije mineralne sirovine na EP Romanovac,  u kojoj je navedeno da će država kao vlasnik sklopiti ugovor s tvrtkom sa sjedištem iz Obrovca u skladu s Rješenjem i Glavnim rudarskim projektom iz 1989.godine.

Također, u samoj objavi Odluke u listopadu 2017. stoji da se radi o dodijeli koncesije za opće dobro.

Ne možemo da se kao Hrvati, žitelji ove planete, ljubitelji Velebita, planinari ne zapitamo o čijem općem dobru se ovdje radi?

Zar se ovakva odluka može donesti na temelju dokumenata još iz vremena Jugoslavije, bez ikakve aktualne studije utjecaja na okoliš, bez uzimanja u kontekst važnost načela održivosti kojeg smo kao suvremeno društvo postali itekako svjesni?

Pitamo se je li ovom odlukom narušen:

  1. Ustav RH koji kaže da je „…očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje zakona“.
  2. Zakon o zaštiti prirode koji kaže da su „ciljevi i zadaće zaštite prirode osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica“, a da su u „u parku prirode dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ogrožavaju njegova bitna obilježja i uloga“.
  3. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine koja kaže da je„zaštita prirode obveza svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete“.
  4. Plan upravljanja Parka prirode Velebit godine u kojem nigdje ne stoji da je predviđen rad ovog kamenoloma već se navodi kako je sanaciju starih kamenoloma potrebno izvršiti zbog estetskih ali i sigurnosnih razloga.
  5. Ekološka mreža Natura 2000 kojim Europska unija pokušava zaustaviti negativne trendove na svom teritoriju. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

Općina Jasenice protivi se ideji o kamenolomu, a stav PP Velebit je da se ne bi trebali aktivirati niti stari kamenolomi, osim s ciljem njihove sanacije. Općina Jasenice u partnerstvu s Parkom prirode Velebit planira izradu posjetiteljskog centra koji bi se nalazio 50 metara ispod kamenoloma , no ukoliko kamenolom oživi, sam projekt neće imati smisla.“ – navodi Faktograf.

Tvrtka koja je dobila koncesiju oglasila se da su iznenađeni sa reakcijom javnosti jer je njihova namjera probuditi i razviti prostor Obrovca., zapošljavanjem stanovništva.

Našoj želji da vjerujemo kako se radi o namjeri za opće dobro,  a ne samo profitu nekoliko pojedinaca, suočiti ćemo činjenicu da je planina Velebit potencijal za različite specifične oblike turizma koji svojim razvojem mogu doprinijeti ekonomskom, dugoročnijem, održivijem boljitku stanovništva u značajnoj mjeri nego li jednokratna eksploatacija kamena.

Strategija razvoja održivog turizma do 2030. naglašava da „posebnu osnovu za turistički razvoj čine prirodne vrijednosti i kulturno povijesna baština koja se nalazi na određenom prostoru“.

Na prostoru Hrvatske postoje brojna zaštićena područja (9,22% ukupnog teritorija) između kojih je 8 nacionalnih parkova te 12 parkova prirode koji pridonose očuvanosti prirode i biljnih i životinjskih vrsta, a koja su posebno privlačna turistima. Jedan od njih je i svakako prostor na kojem se planira oživjeti stari kamenolom. Na tom prostoru se proteže i Majstorska cesta koja se nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara od 2007. godine.

Ovaj članak nema za cilj prozivati svakog ponaosob imenom, već podsjetiti sve nadležne institucije i pojedince na načela moralnosti i odgovornosti koje su između ostalog pisanom riječi utkane u dokumente navedene u ovom članku.

Održivi razvoj nekog društva proizlazi iz činjenice da je Zemlja dom svih generacija i sebično je iskoristiti sve resurse i devastirati sve ono što nam priroda širokih ruku pružala, na štetu budućih generacija koje na to imaju isto neporecivo pravo kao i sadašnje. To nije samo pitanje boljitka življenja nego opstanka cijelog čovječanstva.

Ovaj tekst ćemo završiti kako smo i započeli, stihovima Vladimira Nadzora ali ovaj puta iz njegovog poznatog književnog djela „Medvjed Brundo“:

„Gleda medvjed stari i čudom se čudi,

Kesi se i riče: »Otkuda vas, ljudi?

Što vas, lude, tjera u Velebit-gorje?

To su naše st’jene, borje i omorje! „

 



Čuo si za metaverzum i virtualnu stvarnost, ali ne znaš o čemu se radi? Sve o tim temama možeš pročitati na ovom linku.

Voliš Plitvice ali ne možeš doći u razgledavanje? Informiraj se o turističkim temama klikom ovdje.

 

Komentari

Komentara


Foto: Lika Club, Josip Durdov

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close