Turizam

TJEDAN SJEVERNOG VELEBITA Gradili su je u strahovito teškim uvjetima zatvorenici s Golog otoka – znate li priču o velebitskoj žičari?

U serijalu “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Drugi  tjedan trećeg izdanja serijala posvećen je sjevernom Velebitu.


Stoljeća ljudske prisutnosti ostavila su traga na krajoliku sjevernog Velebita. Zarasli putevi i ruševine građevina iz prošlosti, ali i nedavnih vremena, svjedoče o više ili manje uspješnim pokušajima čovjeka da pripitomi surovi planinski krajolik i prilagodi ga sebi po mjeri.

Ostaci jednog takvog spomenika mogu se vidjeti u udolini ispod današnje Planinarske kuće Alan, na početku istoimenog velebitskog cestovnog prijelaza koji spaja Liku s morem. Riječ je o staroj industrijskoj žičari za prijevoz trupaca s Velebita koja se spuštala od Alana do uvale Stinica na jadranskoj obali.

Zbog bogatih i gustih šuma smreke, jele i bukve šumarstvo je oduvijek bio jedan od važnijih izvora prihoda na Velebitu. Na Alanu je 1957. podignuta lugarnica za potrebe radnika Šumarije Jablanac, a dvije godine kasnije dovršena je izgradnja žičare koja je trebala poslužiti masovnom izvozu drveta sa sjevernog Velebita do mora.

Težak i neprohodan teren

Žičara je sagrađena sredstvima iz Velike Britanije, kao dio ratne pomoći tadašnjoj državi. Od male luke u uvali Stinica gdje se vršio utovar drvne građe na brodove pa sve do polazne stanice na Alanu, graditelji su morali svladati visinsku razliku od 1340 metara. Metalni stupovi nosači, kojih ima 46, postavljani su na izrazito teškom i neprohodnom stjenovitom terenu.

Ovaj nezahvalan i mukotrpan posao bio je rezerviran za političke zatvorenike s obližnjeg Golog otoka, gdje je bila smještena zloglasna kaznionica. Na surovim obroncima Velebita i pod budnim okom naoružanih stražara, nije teško zamisliti kakvim su sve nehumanim uvjetima rada zatvorenici bili izloženi.

Planinarske (ne)prilike

Žičara je puštena u pogon 26. srpnja 1959. godine. Iako je bila namijenjena isključivo transportu drvne građe, već u ono vrijeme razmišljalo se i o prijevozu ljudi, o čemu osvjedoči članak objavljen iste godine u časopisu Hrvatski planinar. Autor članka piše da bi žičara bila neobično pogodna za planinare jer vodi s morske obale sve do planine i na taj način pruža jedinstvenu mogućnost udobnog pristupa do Premužićeve staze. U nastavku teksta navedeno je da prijevoz ljudi još nije bio u planu jer zahtijeva skupe adaptacije, a otvorenje žičare planinarima je donijelo i velike neprilike. Kako više nije bilo potrebe za prijevoz trupaca kamionima, planinari su morali pješice svladavati visinsku razliku koju su im prije uštedjeli kamioni.

Radila je samo godinu dana

Vrijeme je pokazalo da žičara ne samo da nije dobila turističku funkciju, već se i od prijevoza trupaca ubrzo odustalo. Njeni graditelji podcijenili su planinu – iako su uspješno svladali negostoljubive kamene vrleti i gudure Velebita, pred surovim vremenskim uvjetima bili su nemoćni.

Jedna od glavnih klimatskih karakteristika ovog područja je bura, vjetar koji puše od kopna prema moru i često zimi dostiže orkansku jačinu. Žičara je bila u funkciji nepunih desetak godina, a kako zbog jake bure često nije mogla raditi, bila je gospodarski neiskorištena i ekonomski neisplativa. Procjenjuje se da, kad se sve skupa zbroji i oduzme, nije radila više od godinu dana.

Nakon prestanka rada žičare postrojenje je prepušteno na milost i nemilost planini. Bivša lugarnica preuređena je u Planinarsku kuću “Alan” i danas je omiljeno polazište planinara za obilazak južnih dijelova Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Već desetljećima zaboravljeni, zapušteni nosači žičare poput neobičnih metalnih stvorenja dočekuju mnogobrojne posjetitelje koji pohode Alan i pričaju priču o još jednom pokušaju čovjeka da ukroti planinu, što mu ovaj put Velebit nije dopustio.

 

 

Izvori: 

Naše planine, 1959, br. 7-8, str. 187

 

Foto: LIKACLUB/Josip Durdov

likaclub icon Čitaj najbolje ličke vijesti. Skini aplikaciju Lika app.


Oznake
Back to top button
Close