Turizam

TJEDAN RAKOVICE Šišmiši, fosili i masovna grobnica u dubini čudesnih Baraćevih špilja

U “Tjednu destinacije” donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini ličkih i hrvatskih turističkih destinacija. Šesti “Tjedan destinacije” posvećen je Općini Rakovici, slikovitoj turističkoj destinaciji smještenoj na pola puta između Zagreba i Jadrana.

Nakon što smo se prisjetili nebeske zaštitnice Rakovice Svete Jelene Križarice i posjetili Stari grad Drežnik, na kraju “Tjedna Rakovice” istražit ćemo najveću prirodnu znamenitost Plitvičkih dolina – Baraćeve špilje koje se nalaze u Novoj Kršlji, oko šest kilometara istočno od Rakovice.

Kako su Baraćeve špilje dobile ime?

O podrijetlu imena Baraćevih špilja postoje dvije teorije. Prema narodnoj predaji, špilje su nazvane prema junaku Baraću koji je u dvoboju kod špilja pobijedio turskog ratnika. Drugo objašnjenje kaže da su Baraćeve špilje su dobile ime prema mađarskoj riječi  Barác koja znači “prijatelj”. Mađarska vojska, koja je u vrijeme Austro-ugarske monarhije bila stacionirana u blizini špilje, zbog prijateljskog odnosa lokalnog stanovništva prozvala je špilje – “prijateljske špilje”.

Baraćeve špilje su pravi mali raj za biologe, arheologe, speleologe i paleontologe, zbog čega privlače istraživače i posjetitelje iz cijelog svijeta. Njihova unutrašnjost  je samo djelomično istražena, a što je sve otkriveno – pročitajte u nastavku!

Bogata riznica fosilnih nalaza

U podzemlju Baraćevih špilja pronađene su kosti i zubi životinja koje su nekada davno živjele na području Rakovice:  hijene, vuka, lisice, leoparda, divlje mačke, kune zlatice, jazavca, alpskog zeca, konja, pragoveda, bizona…Kako su se sve ove životinjske vrste našle u špilji? Vjerojatno su nesretnim slučajem upale u špilju, ili ih je predator donosio u skrivene dijelove špilje kako bi neometano pojeo svoj plijen.

Skelet špiljskog medvjeda

Gornju Baraćevu špilju je nastanjivao i špiljski medvjed (Ursus spelaeus), izumrla vrsta medvjeda koja je živjela istodobno s pračovjekom u pleistocenu.  Bio je oko 30% veći od današnjega smeđeg medvjeda, težak do 1000 kg, veće lubanje, uglavnom biljojed, a hranio se i manjim sisavcima. Njegov skelet je postavljen u blizini mjesta na kojem je pronađen.

Lavovi i leopardi u Plitvičkim dolinama

Iako je to danas teško zamisliti, na području oko Baračevih špilja u prošlosti su živjeli lavovi i leopardi. Prije 50000 klima u ovom dijelu Europe je bila izrazito vruća, a kad se klima pogoršala, lavovi  i razne druge životinje poput geparda i nosoroga preselile su na područje Afrike.

Vrijedni arheološki nalazi

Prilikom arheoloških iskapanja na području Baraćevih špilja pronađeni su vrijedni arheološki nalazi: ulomak drvenog luka koji je jedinstven nalaz u Hrvatskoj, brončana narukvice iz starijeg željeznog doba, ulomci keramičkog posuđa… Svi ovi predmeti svjedoče da su Baraćeve špilje bile vrlo važno ljudsko stanište u prapovijesti i srednjem vijeku

Masovna grobnica 

U stražnjem dijelu Gornje Baraćeve pećine, koji nije otvoren za turističko razgledavanje, pronađeno je puno ljudskih ostataka koji datiraju od druge polovice 15. do kraja 16. st. Tko su bili ljudi koji su nesretno završili život u Gornjoj Baraćevoj pećini? Analize ljudskih ostataka i narodne predaje su potvrdile da se radi o tragičnoj sudbini Hrvata ovoga kraja – o masovnoj grobnici iz vremena turskih upada. 

Šišmiši

Tijekom zime Baraćeve špilje zatvaraju svoja vrata za turiste kako bi osigurale neometan zimski san najvažnijim stanovnicima špilje – šišmišima. U Baraćevim špiljama borave dvije vrste šišmiša: Veliki potkovnjak i Mali potkovnjak koji su u Crvenoj knjizi sisavaca kategorizirane kao gotovo ugrožene. Povodom Međunarodne noći šišmiša Baraćeve špilje svake godine organiziraju događanje pod nazivom “Late Night Cave Tour” s ciljem razbijanja predrasuda o šišmišima i podizanja svijesti njihovoj korisnosti i potrebi njihovog očuvanja.

 

Komentari

Komentara

Oznake

Povezane objave

Back to top button
Close