Tjedan mozga o neuroznanstvenom istraživanju o učenju i pamćenju

Tjedan mozga u Hrvatskoj, koji će se održati od 11. do 17. ožujka, obrađivat će temu neuroznanstvenog istraživanja o učenju i pamćenju, a tradicionalno će biti predstavljena dostignuća u proučavanju bolesti mozga, na čije se liječenje u Europskoj uniji godišnje potroši 800 milijardi eura.

Predsjednik Hrvatskog društva za neuroznanost (HDN) akademik Ivica Kostović istaknuo je u petak da se Tjedan mozga u Hrvatskoj ove godine održava 18. put, a središnja tema je neuroznanstveno istraživanje o učenju i pamćenju.

Dva simpozija o učenju i pamćenju i bolestima mozga

U sklopu manifestacije održat će se dva simpozija – “Učenje i pamćenje osoba s teškoćama” i “Simpozij o istraživanju i bolestima mozga”.

Govorit će se o najvećim izazovima znanosti poput odnosa mozga i uma, ali i o pitanju genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor, svijest o samom sebi i razumijevanje mišljenja drugih.

Kao posebna tema bit će “Učenje i pamćenje” te preporuke koje neuroznanost već danas može dati za sustav obrazovanja.

Posebna pažnja će se pridati preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je počela borbu protiv tzv. epidemije neaktivnosti i strogo preporučuje minimalno 60 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti dnevno za djecu između 5 i 17 godina, naglasio je Kostović.

Ističe da zasloni, bilo mobitela ili kompjutora, imaju jako negativan utjecaj na razvoj djece, a prema nekim istraživanja zasloni ne bi trebali biti dostupni djeci mlađoj od 18 mjeseci.

Druga je preporuka SZO-a da mogućnost učenja ovisi o stupnju razvitka mozga djeteta, kao i plastičnosti sinapsi. Najjednostavniji oblici učenja počinju već u novorođenačkoj dobi (prepoznavanje lica i imitacija).

Je li ograničen kapacitet dugoročnog pamćenja mozga

U sklopu Tjedna mozga također će biti održana javna predavanja, besplatne radionice za djecu, među kojima se može izdvojiti “Einsteinova zagonetka” u Maksimiru ili “Kako učiti?”, te “Umni trening” za korisnike Doma za starije osobe.

Na simpoziju će biti riječi i o kapacitetu dugoročnog pamćenja mozga, za koji se danas misli da nije ograničen (samo je broj unosa podataka preko kratkoročnih procesa pamćenja ograničen).

To predstavlja veliki izazov za sustav obrazovanja i školstva u potrazi za novim metodama učenja, posebno uz pomoć računala, boljim razumijevanjem emocionalnih odnosa i uloge nagrađivanja, uloge igranja, praćenja vlastitih procesa mišljenja i uloge fizičke aktivnosti i pokreta u prostoru.

Teme će biti posvećene i pitanju lociranja mjesta pamćenja, plastičnosti sinapsi, odnosu mozga i stroja, anatomiji emocija i sudjelovanju mentalnih neurona u učenju.

Razgovarat će se i o postotku mozga koji aktivno koristimo, može li se zamijeniti veći dio funkcija mozga internetom, u čemu se sastoji motivacija, kako potaknuti posebno nadarenu djecu, kako pomoći djeci s teškoćama u učenju i pamćenju, kako mozak radi i kako studenti odgovaraju na nove postupke učenja.

Oko 179 milijuna Europljana pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava

Oko 179 milijuna Europljana pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava, a ukupni trošak liječenja iznosi više od 45 posto sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU-a.

Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80 posto ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga.

Oko 30 posto genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija.

Organizatori Tjedna mozga su Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

---

Izvor: HINA - Hrvatska izvještajna novinska agencija