TJEDAN CRIKVENICE Crikvenicom su nekad hodali lavovi, veći i strašniji od današnjih

LIKACLUB

U serijalu “Tjedan destinacija” i ovog ljeta donosimo zanimljive i malo poznate činjenice o bogatoj prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini turističkih destinacija Ličko-senjske županije i šire. Četvrti tjedan posvećen je Crikvenici.


Dramalj je malo turističko mjesto na crikveničkoj rivijeri, do kojeg se proteže šetalište uz more koje ga povezuje sa Crikvenicom. Osim što se može pohvaliti prekrasnom obalom, poznato je i po jednom od najbogatijih paleontoloških lokaliteta u Hrvatskoj.

Na području Dramlja nalazi se jama Vrtare male, jedinstveno nalazište fosilnih ostataka životinja koje su na području Crikvenice živjele u prošlosti. Ovdje su pronađeni ostaci najvećeg špiljskog lava u Hrvatskoj, ali i endemska špiljska kozica.

Mještani Dramlja za postojanje jame znaju odavno, a s jamom je povezana i jedna od najpoznatijih legendi ovog kraja. Prema kazivanju none Lojze Jurić, neka se djevojka iz zaselka Markači pripremala za udaju, no večer prije vjenčanja iznenada je nestala. Slijedeći njene tragove mještani su je pronašli kako sjedi u jami Vrtare. Odjeća joj je bila prljava i poderana, a jedna pletenica raspuštena i počešljana. Vjerujući da na području Vrtare žive vile koje nose raspuštenu kosu u kojoj se nalazi sva njihova moć, mještani su zaključili da su vile otele djevojku i pokušale je učiniti jednom od njih. Legenda kaže da je djevojka izgubila moć govora pa nikad nije otkrila što se zapravo te noći dogodilo, a ljudi su je prozvali “Vilom Markačevom”.

Foto: Muzej grada Crikvenice

Od 2006. godine do danas u jami su provedena speleološka, biospeleološka i paleontološka istraživanja. Iskapanja su otkrila bogatstvo fosilnih ostataka davno izumrlih životinja koje su, prema mišljenju stručnjaka, obitavale na ovim prostorima u gornjem pleistocenu – vremenskom razdoblju od 125 do 10 tisuća godina prije sadašnjosti koje je obilježeno posljednjim ledenim dobom.

Dramaljski lav – div među mačkama

Jama Vrtare male poznata je i pod nazivom “Lavlja jama” jer su u njoj pronađeni fosilni ostaci špiljskog lava (Panthera spelaea), podvrste lava koja je izumrla na kraju posljednjeg ledenog doba prije 10.000 godina. Europski špiljski lav bio je puno veći od svih danas poznatih mačaka, a prema fosilnim nalazima i primjerima iz prapovijesne umjetnosti pretpostavlja se da je imao zaobljene uši isturene prema naprijed, čupavi rep i blijede pruge na tijelu nalik tigrovim.

Foto: Muzej Grada Crikvenice

U špilji su pronađene dvije gotovo cjelovite lubanje sa zubima, kosti šapa i prednjih udova te kralješci i dijelovi rebara. Radi se o ostacima triju odraslih mužjaka i jedne ženke koji se svrstavaju među najveće do sada otkrivene špiljske lavove na svijetu.

Kako su životinje završile u jami?

Osim fosilnih lavova, u jami su pronađeni i ostatci brojnih drugih životinjskih vrsta koje su u gornjem pleistocenu obitavale na području Crikvenice – slona, šumskog nosoroga, pragoveda/bizona, konja, jelena lopatara, divokoze, špiljskog medvjeda, vuka, poljske voluharice, hrčka, zeca, šišmiša, krtice, divljeg goluba, crvenokljune galice, jastreba, snježne sove, gavrana.. Neke od njih su davno izumrle, druge i danas žive u našim krajevima, dok su treće migrirale na neka druga područja.

Kako su sve ove životinje završile u mračnom podzemlju ispod Dramlja nije poznato, no pretpostavlja se da su različite životinje u doba pleistocena u jamu padale kao u prirodnu klopku, ali nisu bile u stanju izaći te su ondje ugibale i ostale sačuvane sve do današnjih dana.

Rijetka vrsta kozice

Osim bogatih fosilnih ostataka, u utrobi Vrtare istraživčči su pronašli još jedan vrijedan nalaz – na dnu jame nalazi se malo jezerce bočate vode u kojemu živi slatkovodna spiljska kozica (Troglocharis anophthalmus). Ova rijetka i zanimljiva podzemna životinjica velika je tridesetak milimetara, potpuno je bijela i bez očiju, a hrani se oskudnim organskim tvarima koje u mulj jame slučajno dospiju s površine. Osim u ovoj jami, pronađena je na nekoliko nalazišta u Primorsko-goranskoj županiji, kod Ogulina te u Starigrad-Paklenici.

U istraživanjima jame sudjelovali su Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Hrvatski prirodoslovni muzej i Hrvatsko biospeleološko društvo, a na temelju dosadašnjih nalaza definirana je kao Spomenik prirode i preliminarno je zaštićena. Skučeni prostor, opasnost od odrona te potrebne vještine ronjenja u ekstremnim uvjetima znanstvenicima stvaraju velike poteškoće, zbog čega je Vrtara mala samo djelomično istražena. Dosadašnji nalazi iz jame samo su jedan manji dio blaga koji se skriva u podzemlju Dramlja i koji tek čeka znanstvenike da ga otkriju.

 

 

Izvori

Lavlja jama, Katalog izložbe, Muzej Grada Crikvenice, 2010. 

Pogledajte spektakularan video kanjona rijeke Like!


Foto: Wikimedia Commons

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u