Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa obično je pumpanje statistike?

Iva Biondić

Od 2010. godine, kada je pokrenut program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), na tržište rada tim je putem, uz mizernu naknadu, ubačeno čak 63.270 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a), od 2011. do kraja svibnja 2016. godine u SOR su uključene 62.822 osobe, od čega je u privatnom sektoru angažirano 28,8 posto (18.093 ljudi), a u državnom i javnom sektoru 71,2 posto (44.729 ljudi)


Ne čudi, stoga, da su zbog privremene obustave dijela SOR-a koji se financira iz državnog proračuna što je u petak najavio HZZ, burno reagirali i političari i poslodavci koji od takve mjere, iz različitih razloga, imaju najviše koristi – prvi pumpajući broj zaposlenih, a drugi profitirajući na jeftinim radnicima koje je država prvo plaćala 1.600 kuna, a sada 2.400 kuna mjesečno.

Do privremene obustave dijela mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ-a) – uz SOR, to uključuje potpore za (samo)zapošljavanje i usavršavanja te javne radove – i preusmjeravanja sužene kategorije korisnika na financiranje iz EU-sredstava došlo je zbog potrebe redefiniranja mjera u cilju efikasnijeg korištenja sredstava, kako je to naknadno objasnio HZZ, uvjeravajući da nije stvar u manjku novca jer ‘udio sredstava iz proračuna se, istina, smanjio, ali udio iz europskih fondova se znatno povećao’. U prvoj verziji, navedeno je da je Upravno vijeće HZZ-a takvu odluku donijelo ‘s obzirom na raspoloživi iznos sredstava u državnom proračunu’.

Više na tportal.hr


Foto: Pixabay

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u