Stručnjaci: „Odobrena sredstva za zaštitu bilja nemaju negativan utjecaj na zdravlje građana i okoliša“

Na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana je radionica za predstavnike medija „Kako s glifosatom?“.

Radionica je organizirana u sklopu aktivnosti izrade nacionalne Strategije za racionalizaciju korištenja herbicida glifosat u Hrvatskoj te izrade Procjene utjecaja na zdravlje glifosata, aminometilfosfonske kiseline (AMPA-e) i glufosinata, a sve kako bi se javnosti približila svojstva glifosata i njihove sigurne primjene bez štetnih posljedica po zdravlje ljudi i sigurnost okoliša. Koordinatorica okruglog stola u sklopu radionice bila je prof. dr. sc. Jasna Bošnir (Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“), a sudjelovali su ugledni hrvatski stručnjaci koji su predstavili karakteristike glifosata, kao i potrebu za njegovom kontroliranom upotrebom.

Primjenu glifosata u Hrvatskoj karakterizira dugačak period korištenja i velik broj različitih sredstava na osnovi glifosata dostupnih na europskom i hrvatskom tržištu, međutim ovaj je biljni herbicid trenutno vrlo nejasno komunicirana tema u području zdravstvene ekologije. Budući da dio javnosti ne razumije pravilnu primjenu glifosata, a česti su i strah te nerazumijevanje ove teme, potrebno je pravilnu komunikaciju i stručne savjete usmjeriti prema medijima, donositeljima odluka, kao i svim dionicima u zdravstvu, agronomiji i šumarstvu. Uz prof. dr. sc. Jasnu Bošnir, na okruglom su stolu zato sudjelovali i prof. dr. sc. Renata Baličević (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek), mr. sc. Rajka Turk (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada), Iva Pavlinić Prokurica (HAPIH), Zdenko Karačić (Ministarstvo poljoprivrede) i Ivan Pakozdi (Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment).

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ kao vodeća ustanova javnog zdravstva s dugogodišnjom tradicijom preventivnog pristupa treba spremno odgovarati na nove izazove i pitanja sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i okoliša. Kroz aktivnosti Centra za sigurnost i kvalitetu hrane, razvija metode prepoznavanja izazova u području patvorenja i sigurnosti hrane, dok kroz razvoj novih tehnologija iz područja istraživanja i razvoja stvara inovativne alate praćenja kvalitete zraka, a svakodnevno razvija i sofisticirane analitičke metode za prepoznavanje i najrjeđih kontaminanata u hrani i okolišu.

„Na temelju terenskog istraživanja i laboratorijskih analiza, naša koordinacija tima eksperata omogućit će primjenu europskih načela uoči glasovanja o statusu pesticida glifosata. Primjena samo odobrenih sredstava za zaštitu bilja, primjena sukladno uputi za svako pojedino sredstvo vezano za količinu, učestalost ili vrstu kulture i primjena s potpunom zaštitnom opremom nema negativnih utjecaja na utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš. U slučaju nepravilne primjene negativan utjecaj na zdravlje ne javlja se samo za primjenitelja, nego i za ljude u njegovom okruženju“, naglasila je dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i zdravstvene ekologije sa NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Sudionici Okruglog stola zaključili su da zemlja u kojoj živimo zahvaljujući plodnosti tla, dovoljnoj količini pitke vode te povoljnoj i blagoj klimi osigurava visoku kvalitetu uroda, ali je usjeve itekako potrebno i štititi racionalnom primjenom svih sredstava za zaštitu bilja, ne samo glifosata. Pri tome je prioritet osigurati da takva sredstva jamče beskompromisnu sigurnost za zdravlje građana i okoliš. To se postiže racionalizacijom primjene glifosata i promocijom održive poljoprivredne prakse, koji su usklađeni s preventivnim proeuropskim pristupom Ministarstva poljoprivrede. Za takav odgovoran pristup prilikom donošenja važnih odluka o primjeni pesticida zaslužna može biti jedino suradnja stručnjaka iz područja zdravstva i agronomije, toksikologije, ekotoksikologije, kemije, biologije, prehrambene tehnologije i drugih relevantnih područja.