Što su to proteini ili bjelančevine?

LIKACLUB

Proteini su bitni za rast i održavanje svih tjelesnih tkiva. Oni su također glavni izvor materijala za igradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutrašnjih organa, uključujući i srce i mozak.


Proteini su potrebni i za stvaranje hormona, uključujući testosteron, enzima, tvari potrebnih za osnovne životne funkcije, te za antitijela koja pomažu u borbi protiv stranih tvari u tijelu.

Proteinske molekule sastoje se od ugljika (oko 50%), vodika (oko 7%), kisika (oko 23%) i dušika (oko 16%). Neke sadržavaju sumpor (do 3%), često i fosfor (do 3%) te neke druge elemente kao što su jod, željezo, bakar, cink itd.

Osim izgradnje organizma, proteini mogu biti korišteni i kao izvor energije ako u prehrani nema dovoljne količine ugljikohidrata i masti, koji su odnovni izvor energije za organizam. U nedostatku hrane, odnosno pri gladovanju, organizam selektivno razgrađuje svoje vlastite proteine. Tako nakon jednomjesečnoga gladovanja mozak i srce gube svega 3% mase, dok mišići kostura čak i do 30%. Tako organizam čuva u najboljoj mogućoj mjeri organe potrebne za život.

Za vrijeme probave proteini (bjelančevine) se probavnim procesima razgrađuju na jednostavnije jedinice – aminokiseline. Tijelo nakon toga te aminokiseline radvaja i rabi u različite svrhe. Neke će uporabiti za rast i proizvodnju novih, tijelu potrebnih bjelančevina, druge će upotrijebiti za obnavljanje tjelesnih tkiva, dok će treće pretvoriti u hormone, antitijela i enzime. Višak će poslužiti za stvaranje energije.

Postoji 20-tak aminokiselina potrebnih za izgradnju proteina u ljudskom organizmu. Osam od tih 20-tak aminokiselina ljudski organizam ne može sam proizvesti. To su esencijalne aminokiseline. Za pravilnu izgradnju ljudskih proteina tih 8 esecijalnih aminokiselina mora se osigurati hranom. Njihov omjer mora biti pravilan i istodobno sve moraju biti prisutne u hrani. Ako samo jedna od njih nedostaje ili je nema dovoljno, izgradnja novih proteina postaje manjkava ili potpuno prestaje.

Esencijalne aminokiseline jesu: leucin, izoleucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i vanil, dok za djecu postoje još dvije esencijalne aminokiseline: arginin i histidin.

Proteine dijelimo u dvije skupine prema udjelu esencijalnih aminokiselina:

(a) kvalitetni visokovrijedni proteini (potpuni proteini) – proteini u hrani koja sadrži sve esencijalne aminokiseline tj. i one aminokiseline  koje ljudski organizam sam ne može proizvesti. Njih nalazimo u mesu, mliječnim proizvodima, jajima, ribi i dr.

(b) proteini s nedovoljnim omjerom količine esencijalnih aminokiselina (nepotpuni proteini) – to su oni proteini koji se nalaze u hrani kojoj nedostaje ili u kojoj ima malo bilo koje od esencijalnih aminokiselina. To su obično namirnice biljnog podrijetla, kao što su soja, riža, krumpir, pšenica i sl.

da bi dobili potpune proteine iz hrane s nepotpunim proteinima, potrebno ju je kombinirati i uravnotežiti kako bi se dobio pravilan omjer aminokiselina. Isto tako, postoje pripravci koji sadržavaju esencijalne aminokiseline pa se takvi pripravci mogu koristiti kao dodatak proteinskoj prehrani s nepotpunim aminokiselinskim sastavom. Ako organizam ne dobije sve potrebne aminokiseline najkasnije 2-3 sata nakon obroka, takvi se proteini ne mogu iskoristiti za izgradnju humanih proteina već se iskoriste u energetske svrhe.

Pročitajte cijeli članak na muska-posla.com


Foto: eatthis

<script>

<script>

Komentari


X
facebook
Kliknite "Like" ako želite pratiti LikaClub.eu na Facebook-u