Što je zapravo mašta?

Tradicije govore da ljudska psiha ima specifičnu sposobnost koju ne posjeduje ni jedno drugo živo biće, a to je sposobnost uzdizanja svijesti iznad ograničenosti materijalnog svijeta i uspostavljanje kontakta s duhovnim dimenzijama. Ta psihička sposobnost, danas jednostavno nazvana maštom, nekada se smatrala magijskim procesom.

Čovjeku odgojenom u duhu zapadne civilizacije ovakvo se tumačenje mašte vjerojatno čini neobi­čnim. Maštu smatramo poželjnom, ali ne neophodnom osobinom čovjeka. Omogućava nam izmišljanje nepostojećih stvari, povezivanje već poznatih elemenata u nove, neobične oblike ili jednostavno bijeg od stvarnosti. Uviđamo da je mašta važna, osobito za umjetnike ili pronalazače, no postaje nebitna u suočenju sa svakodnevnim životnim problemima. Ne možemo izmaštati kruh ili novac za plaćanje računa, štoviše, u kriznim situacijama najbolje je čvrsto stajati na zemlji i ne dozvoliti si udaljavanje od realnosti.

No, drevna mudrost govori nam da je mašta jedna od najvažnijih i najpotrebnijih osobina ljudske psihe bez koje ne bi bio moguć napredak čovjeka, ne samo na polju umjetnosti ili znanosti, nego i u ostvarenju samog sebe. Da bi ovo mogli razumjeti, moramo se udaljiti od moderne slike svijeta i sagledati život i postojanje očima davnih mudraca.

Za čovjeka XX. stoljeća uobičajeno je da kao realnost prihvaća samo ovaj fizički svijet. S druge strane, psihičke doživljaje, poput snova ili mašte, koji nam pokazuju da se ljudska svijest može udaljiti od pojavne stvarnosti, proglašavamo tvorevinama ljudskog uma, podsvijesti ili naprosto izmišljotinama. Još manje znamo kako se njima služiti u svakodnevnom životu.

U filozofskoj tradiciji starih kultura i civilizacija ne postoji dvojnost duhovne i fizičke dimenzije. I jedna i druga dijelovi su jedne te iste stvarnosti, početak i kraj iste rijeke života. I kao što je rijeka najčistija na svome izvoru, a spuštajući se prema ušću gubi čistoću, isto tako duhovni svijet koji je najbliži zamisli Tvorca, sadrži najčistije vibracije života, arhetipove ili ideje koji se mijenjaju realizirajući se u materiji kao čvrsta forma. Zbog toga drevnim narodima duhovni svijet predstavlja uzor, model po kojem treba urediti život na zemlji. Tako su stari Egipćani govorili da u duhovnoj dimenziji egzistira nebeski Egipat, čiju vjernu kopiju treba izgraditi na zemlji. U svim segmentima svog života, od arhitekture do uređenja socijalnih odnosa, nastojali su ideju Egipta što vjernije izraziti u materijalnom svijetu.

Ne zaboravimo, čovjek je jedino živo biće koje može svjesnim djelovanjem mijenjati svijet u kojem živi. Može ga stvoriti boljim ili lošijim; može od njega stvoriti vjernu sliku čistih ideja duhovnog svijeta, ali i potpuno oprečnu. To nam daje veliku odgovornost jer čovjek je taj koji bira kako će djelovati. Ako ne poznaje dovoljno samoga sebe i svoje potencijale, njegov izbor može biti pogrešan, a djelovanje u suprotnosti sa zakonima prirode.

Što je mašta?

Možda će se netko zapitati: “Ako naši snovi žive u duhovnom svijetu kao čiste ideje, zašto ne možemo ostvariti sve ružičaste maštarije o kojima sanjamo?

Da bi se neka ideja dovela u stvarnost i tako postala djelo mašte (imaginacije), svijest mora proći kroz tri faze koje zajedno čine proces maštanja:

1. faza: ostvarenje kontakta s idejom u duhovnom svijetu
2.  faza: “hvatanje” odraza, slike te ideje u psihi
3. faza: stvaranje idealne forme koja će je najbolje predstavljati u pojavnom svijetu.

Pročitajte više na nova-akropola.com

 

---

Foto: stage.upliftconnect nova-akropola